U  situacijama kada mališan odbija da ide u vrtić ili školu, ima problema sa spavanjem, naglim promenama raspoloženja, gubi predmete sa kojima se igra, a u nekim slučajevima dolazi kući sa modricama, vrlo je moguće da je posredi neko neslaganje sa decom sa kojom se druži ili provodi dan.

Razgovarajte sa njim što je više moguće i pomozite mu da shvati  da može da vam veruje. Naučite ga da svako veče priča šta radi u vrtiću ili školi. Pomoći će vam, kao roditelju, da znate šta vaše dete radi, a detetu da se oslobodi straha od kritike.

U nekom trenutku deca nailaze na poteškoće u integraciji i druženju sa drugim vršnjacima. Većina dece koja su fizički ili verbalno zlostavljana su ona koja žive usamljeno. Pomozite detetu da bude društvenije i da provodi više vremena sa prijateljima nego samo. Na taj način će moći sjajno da se nosi sa zadirkivanjem ili ponižavajućim ponašanjem.

Takođe, mališan mora da zna da može da bira ko su mu prijatelji i da odbija prisustvo onih koji ga ne poštuju.

Ponekad direktno mešanje, kao što je razgovor sa roditeljima dece, može da pogorša situaciju. Najbolja reakcija odraslih nije da intervenišu, već da dopuste detetu da reši taj konflikt, da budu uz njega i da mu daju savet.

Neka reaguje i zauzme pravi stav. Objasnite da je ignorisanje agresivnog ponašanja njegovih vršnjaka ponekad najbolje rešenje. U situaciji kada je dete verbalno ili čak fizički napadnuto od strane vršnjaka, zauzmite stav – razgovarajte sa vaspitačima, učiteljima ili čak vršnjacima vašeg deteta.

Prema psiholozima agresivne manifestacije karakteristične su za decu koja ne dobijaju dovoljno pažnje, koja žele da se istaknu ili čije je detinjstvo obeleženo mnogim uskraćivanjima. Većinu vremena, oni koji maltretiraju bili su maltretirani ili ih maltretira njihova porodica ili druga deca.

(Yumama/J.D.)

BONUS VIDEO

Mama bacila skoro sve dečje igračke TikTok/alicexmayx