Izbegavanje hrane i probirljivost se danas smatra normalnom fazom u razvoju dece, relativno je česta, ali prolazna pojava.

Brojni su razlozi što deca odbijaju da jedu. Mnoga od njih prolaze kroz takozvanu fazu negativiteta, tokom koje ne jedu dobro. Svako treće dete povremeno "loše jede". Neki mališani izbegavaju određenu hranu, na primer: povrće ili meso, dok drugi uzimaju samo male količine hrane.

Razlozi za odbijanje hrane

Pojedina deca postaju probirljiva i izbegavaju hranu posle nekih infekcija, naročito onih koje su praćene povraćanjem i dijarejom (prolivom). Ima i dece kojima je to način da pokažu svoju nezavisnost, ili da privuku roditeljsku pažnju (na primer, kada se rodi drugo dete). Roditelji nikada neće dobiti "bitku" ako forsiraju decu da jedu. U porodicama u kojima su roditelji opušteniji, problemi sa hranom su umereni ili prolazni. Vaše nagovaranje, pretnje, ljutnja... neće da promene činjenično stanje. Što se više fokusirate na hranu, dete će je više odbijati.

Šta ako dete izbegava mleko?

Dešava se da pri prelasku sa dojenja ili adaptirane formule na kravlje mleko, deca izbegavaju da ga piju. Umesto mleka, dajte sir i jogurt, krem sir, meki mladi sir - koji može da se pomeša sa krompirom ili bananom, tvrdi sir, parmezan, kalcijumom obogaćeno sojino mleko, jogurt pomešan sa voćem, milkšejk, puding, sladoled...

Šta ako dete izbegava povrće?

Mnoga deca ne vole spanać i druga kašasta jela od povrća, već radije jedu povrće koje je sačuvalo oblik, odnosno sveže, u salati. Sveže povrće je savršena alternativa kuvanom. Salate mogu da se pripreme na sto načina, a najzdravije su sa maslinovim uljem, ili uljima koja su obogaćena omega tri i omega šest masnim kiselinama (dodaju se isključivo hladnim ili mlakim jelima). U salatu možete da dodate jabukovo sirće, kuvana jaja, kockice prepečenog hleba, semenke suncokreta, prepečeni susam... Takođe se mogu dodati kockice pršute, slanine... Mediteranski način spremanja hrane je zdrav i jednostavan. Blitva, spanać, kupus, kelj... kratkotrajno se obare i začine belim lukom i uljem. Dodatak začinskih trava će poboljšati ukus.

Šta ako dete izbegava meso?

Ako je problematično uzimanje crvenog mesa, pokušajte sa hranom koja takođe ima dosta gvožđa i proteina - kao što je živina, riba, jaja... Ili, kombinujte hranu koja sadrži veliku količinu gvožđa sa hranom koja je bogata proteinima. Na primer: mahunarke i hleb, žitarice obogaćene gvožđem i mleko. Voće i povrće, servirano uz takve kombinacije, sigurno će povećati apsorpciju gvožđa, pa uz obrok poslužite sok od pomoradže ili paradajza.

Parče sira sadrži šest grama proteina. Dete koje dnevno pojede dva sendviča sa sirom, konzumiralo je 75 odsto dnevnih potreba za proteinima. Šolja mleka ima osam grama proteina, tako će dve šolje mleka dnevno obezbediti potrebnu količinu. Jedno jaje obezbeđuje sedam grama proteina, takođe mahunarke.