Mnoge države trude se da motivišu svoje građane da podignu natalitet. Razlozi su uglavnom isti. Upozorenje ekonomista da ćemo se u skorijoj budućnosti suočiti sa sve starijom populacijom i sve manjom radnom snagom. Načini podsticaja rađanja, međutim, razlikuju se od zemlje do zemlje.

"Vodite ljubav za Dansku" - to je poruka koju su Danci u spotu poslali budućim roditeljima kako bi podstakli natalitet. Devet meseci kasnije, u toj zemlji očekuje se rođenje oko 1.200 beba više nego prošlog leta. Da li takva kampanja može da popravi sumornu statistiku i u Srbiji?

Pogledajte i Podrška natalitetu: Država će uskoro pomagati porodice sa troje dece

"Veliki problem je što mi kao nacija izumiremo, ali mislim da sama kampanja ne može da reši taj problem, možda malo da skrene pažnju ali ne previše", kaže Borislav Miljanović, marketinški stručnjak.

Da skrene pažnju pokušao je i turski predsednik Redžep Tajip Erdogan. Naime, smatra da su žene koje ne žele da postanu majke nepotpune i manjkave. Slične poruke u drugim zemljama samo bi izazvale bes, smatraju stručnjaci.

"Bez sređivanja ekonomske situacije mislim da neće preterano doprineti, a naročito ne neke zapaljive poruke političara", kaže Miljanović.

Iako u Srbiji svaka druga porodica ima samo jedno dete, dvoje tek oko 40 odsto, troje tek sedam procenata – roditelji ne krive samo ekonomsku situaciju. Podršku moraju, kaže, da imaju na lokalnom nivou. Finansijska sredstva jesu značajna, ali nisu presudna.

"Mi možemo da radimo kampanje i sa državnog nivoa, da pričamo i o dečjem i roditeljskom dodatku ali ono što je suštinski je da se u zajednici u kojoj se rodi dete razvijaju različite usluge podrške porodici sa decom, da je lako upisati dete u vrtić, da je jednostavno da dođete do svog lekara, pedijatra", kaže Dragana Soćanin iz Udruženja roditelja.

Današnja statistika ne čudi ni demografe. Već četvrt veka u Srbiji se rađa oko 35.000 manje dece. Prosečna starost stanovništva je više od 42 godine.

"Bejbi bum se kod nas završio pre pola veka, u suštini vrlo kraće nego u većini evropskih zemalja, nekih 10 do 15 godina, i to je jedan od bitnih razloga zašto je danas kod nas situacija dramatičnija nego u drugim zemljama, ali u pitanju je isti proces koji zahvata praktično celu Evropu. Takav nivo bejbi buma kakav je bio posle Drugog svetskog rata je nezamislivo očekivati u narednim decenijama ne samo u Srbiji nego u evropskom kontekstu", kaže Vladimir Nikitović, demograf.

Početak devedestih označio je pad stope nataliteta u Srbiji. U slično vreme kao i u Rusiji. Ali su se Rusima milijarde uložene u popravljanje demografske slike vratile pozitivnim prirodnim priraštajem.

U toj zemlji se se, na primer, izdvaja oko 10.000 evra za drugo, treće i svako sledeće dete. Šveđani su problem ublažili smanjivanjem poreza parovima koji imaju mali razmak između rađanja dece.

Izvor: RTS

*Najnovije vesti, rezultate medicinskih istraživanja i savete stručnjaka na temu roditeljstva, zdravlja i lepote možete pratiti na našoj Fejsbuk stranici -YuMama.