U časopisu Journal of Ultrasound in medicine, u decembru 2009. Godine, objavljen je rad stručnjaka Univerzitetske klinike u Pragu pod naslovom „Dijagnostički značaj sonohisterografije u određivanju prohodnosti Falopijevih tuba - jajovoda, kao inicijalnog koraka u tretmanu infertiliteta“.

Infertilitet, koji se definiše kao nemogućnost zatrudnjivanja posle godinu dana nezaštićenih seksualnih odnosa, u današnje vreme obuhvata deset do petnaest odsto parova.

Korak po korak

Prvi korak u ispitivanju ovakve vrste pacijenata podrazumeva odluku u kom pravcu razmišljati o ostvarenju potomstva (inseminacija, IVF...). Što se tiče početnog koraka u ispitivanju ženske populacije, a u cilju dobijanja odgovora na postavljeno pitanje, to je provera prohodnosti jajovoda pod kontrolom ultrazvuka, odnosno sonohistero-salpingografija (SHG). Ona je najpouzdaniji metod procene prohodnosti Falopijevih tuba (jajovoda), za razliku od ispitivanja pod kontrolom rendgena, to jest histerosalpingografije (HSG) i laparoskopije - hirurške metode.

Razlike između metoda

Prilikom oba postupka - sonohisterografije i histerosalpingografije se koristi kontrast. Međutim, kod kontrasta koji se prati rendgenskim zracima, osim jonizujućeg zračenja može da dođe i do alergijskog šoka na kontrast. Nažalost, taj šok može da bude veoma opasan.

Kada je reč o sonohisterografiji, proceduru izvode dva lekara, od kojih jedan aplikuje kontrast, a drugi prati ultrazvukom njegovo rasprostiranje. Tako se dobijaju ključni podaci o šupljini materice, a kolor-Dopplerom se prati kretanje kontrasta kroz tube. Po završetku ispitivanja, dobijaju se pouzdani podaci, potkrepljeni medicinskom dokumentacijom o stanju cerviksa (grlića materice), šupljine materice i jajovoda. Multiplanarna analiza (3D) anatomije materice - inače veoma pouzdana tehnika ultrazvučnog pregleda, može da isključi ili potvrdi postojanje urođenih anomalija.

Rezultati istraživanja

U studiji koju su stručnjaci sa Univerzitetske klinike u Pragu sproveli sa ciljem procene značaja sonohistero-salpingografije (SHG) u dijagnostici obostrane opstrukcije tuba, u poređenju sa histerosalpingografijom (HSG) i laparoskopijom - došlo se do sledećih rezultata. Od 1.024 pacijentkinje sa dijagnozom infertiliteta, primljenih na kliniku, 117 (11,4 odsto) je imalo dijagnozu tubalnog uzroka neplodnosti. U studiju su uključene četrdeset dve žene, sa HSG nalazom obostrane proksimalne tubalne opstrukcije.

To znači da su oba jajovoda  zapušena, tačnije neprolazna za kontrast, a samim tim i za spermatozoide. Naime, spermatozoid mora da, preko obe tube (jajovoda), dospe do jajnika iz koga je ispala jajna ćelija. Nakon oplodnje jajna ćelija biva „usisana“ kroz jajovod i njegovim pokretima transportovana unazad do materice. Kod 40 pacijentkinja je urađen SHG. U slučaju 32 žene (80 odsto), barem jedna tuba je bila prohodna, dok je kod osam žena (20 odsto) registrovana obostrana opstrukcija. Od tih osam pacijentkinja, kod šest je laparoskopski potvrđen nalaz obostrane tubalne opstrukcije. Po postavljanju ove dijagnoze pacijentkinje su upućene na postupak in vitro fertilizacije - IVF program, odnosno veštačke oplodnje.

Jednostavna i bezbolna

Kao zaključak se nameće da je sonohisterografija najpouzdanija metoda u proceni prohodnosti jajovoda. Ova metoda praćenja kontrasta ultrazvukom kroz jajovode je tačna, jednostavnija od ostalih, i nije bolna (za razliku od rendgenskog praćenja). Ne postoji štetno zračenje (kao kod HSG), nema anestezije (kao kod laparoskopije). Broj lažno pozitivnih nalaza je znatno manji nego kod histerosalpingografije.

Sonohisterografija se kao standardna procedura izvodi u našoj ordinaciji poslednjih 15 godina, i to od prvih objavljenih radova, koji su ovu metodu najavili i predstavili u medicinskoj dijagnostici još 1994. godine.

Dr Aleksandar Dmitrović, spec. ginekologije i akušerstva

Dr Tihomir Mihailović, spec. radiologije