'Da li smo od straha napravili bauk ili strašno čudovište ili samo iluziju neproživljenih životnih situacija?

Svako od nas je imao neki strah dok je bio mali. Neki su dolazili iz strepnje od nepoznatog, glasnog ili od priča kojima su nas naši stariji zastrašivali kada smo bili nevaljali. Emocije su tu, uvek!

Pomozimo detetu da ih prepozna, imenuje, razlikuje. Upoznavanjem emocija, lepih, prijatnih i onih manje prijatnih, kao i razgovori o svim emocijama pomažu detetu da bolje razume sebe i svet oko sebe, uči da se izrazi, da pomogne sebi kada ga osećanja 'preplave'. Prepoznavanje i imenovanje osećanja je osnova mentalne higijene.

Neretko se iza 'Muka mi je' ili 'Boli me stomak' krije neka neprijatna emocija koju dete ne ume da verbalizuje. To se dešava i nama odraslima.

Strah je urođena emocija, nešto sa čime se svako od nas rađa, a tokom života učimo da pozitivne i negativne emocije kontrolišemo i savladamo. Za zdraviji i ispunjeniji život važno je da prepoznajemo sebe i druge, prihvatamo svoja i tuđa osećanja, pomažemo sebi i drugima u osećajnoj sferi.

Jedan od načina da sa detetom vežbamo prepoznavanje i razlikovanje osećanja, kao i da razvijamo strategije za nošenje sa neprijatnim emocijama, jeste da kroz vizuelni prikaz situacija u kojima su deca, tumačimo tu situaciju, zaključujemo iz nje i smišljamo načine delovanja.

U logopedskom centru multidisciplinarnim pristupom u saradnji sa logopedom i psihologom to radimo kroz zajednički opis slike i postavljanje pitanja koja su u vezi sa tim. Psiholog radi na oživljavanju socioemocionalnog doživljaja priče i situacije koju smo dali, dok logoped radi na govorno jezičkom izražavanju i verbalizaciji emocija u kojoj se dete našlo, sa kojom se bori i koju treba da prevaziđe.

Pa tako možemo da pitamo: Kako se ovaj bata oseća? Zašto se uplašio? Šta misliš, šta može da uradi da bi mu bilo lakše? Kada si se ti tako osećao? Šta si radio? Da li se plašiš još nečega?

I naravno, navođenjem svojih primera i strategija pomažemo detetu da pronađe svoje. Za to možete koristiti primere crteža koje smo mi izabrali, ali i knjige koje već čitate svom detetu. Videćete, to može biti novi način čitanja knjiga. Za obradu situacije iz detetovog života koje ja bila izazovna, takođe možete napraviti crtež te konkretne situacije, pa zajedno sa detetom na ovaj način proći kroz situaciju i bolje je razumeti.

dete-strahovi-logoped-iluzija-bauk-kako-pomoci

Foto: Privatna arhiva

Savet logopeda dr Nataše D. Čabarkape: Ne stvarajte svom detetu veštački strah, na primer strah od zubara, od logopeda, mraka, jakog zvuka, čudovišta, buke. Prilagodite svoju životnu situaciju i trenutak sa svojim deteom koji ga je uplašio na pravi način, tako što ćete ga upoznati sa situacijom sa kojom će se susresti. Na primer, ukolko dete treba da ide kod zubara, lekara, logopeda, objasnite mu šta će ga dočekati i šta će mu se desiti kada uđe da popravlja zube, da dobije vakcinu, pregleda grlo, dođe na logopedsku procenu.

Pročitajte i...