Značaj rasta i razvoja. Normalan rast u detinjstvu je jedan od najpouzdanijih pokazatelja dobrog zdravstvenog stanja, adekvatnosti ishrane i psihoemocionalnog okruženja dece, i rezultira dostizanjem konačne visine koja je u skladu sa genetskim potencijalom dobijenim od roditelja.

Poremećaji rasta u detinjstvu. Nizak rast ispoljava oko 3% dece u jednoj  populaciji, a u oko 90% slučajeva je fiziološki, jer se viđa u dece sa sličnim obrascem rasta u porodici, ili u kojoj više članova ima niži rast. U 10% slučajeva nizak rast je posledica brojnih hroničnih bolesti, poremećaja ishrane, endokrinih i genetskih bolesti ili nepovoljnih socijalno-ekonomskih i psiho-emocionalnih okolnosti. Takav patološki nizak rast zahteva rano otkrivanje, dijagnostiku i terapiju, čime se poboljšava ne samo prognoza bolesti u njegovoj osnovi, već i izgledi niske dece da dostignu svoju genetski programiranu telesnu visinu.

Prepoznavanje  i značaj ranog otkrivanja i terapije niskog rasta. Uprkos sistematskom praćenju rasta dece od strane nadležnih pedijatara, na ispitivanje se upućuje manje od 20% dece niskog rasta, jer ih njihovi roditelji često ne vode lekaru smatrajući da uredno rastu. To se posebno odnosi na devojčice niskog rasta koje se, zbog još uvek prisutnih predrasuda da je niska visina društveno prihvatljivija u ženskom polu, ređe i kasnije od dečaka upućuju na ispitivanje.

Tarnerov sindrom (Sy Turner). Neprepoznavanje problema niskog rasta u devojčica dovodi do propuštene ili zakasnele dijagnoze u 40% slučajeva Tarnerovog sindroma (TS) - jednog od najčešćih poremećaja rasta u detinjstvu, prisutnog u 1:2000-2500 ženske novorođenčadi. On je posledica nedostatka celog ili dela X polnog hromozoma  u svim telesnim ćelijama ili u nekim ćelijskim linijama (mozaični oblik). Odlikuju ga nizak rast i niska konačna visina,  primarna insuficijencija jajnika sa oskudnim pubertetskim polnim razvojem i neplodnošću, kao i brojna telesna stigmata i fizičke anomalije - urođene srčane mane, anomalije bubrega i različiti endokrinološki poremećaji. Sumnja na Tarnerov sindrom  se može postaviti  još u novorođenih devojčica koje imaju  malu telesnu dužinu i limfedem šaka i stopala, a potvrđuje, kao i u kasnijem uzrastu, nalazom patološkog kariotipa.

Dijagnoza TS se međutim, još uvek najčešće postavlja prekasno - u kasnom detinjstvu ili ranoj adolescenciji, kada je propušten period za optimalnu  promociju visine primenom hormona rasta. Terapijski plan za lečenje devojčica sa TS mora biti multidisciplinaran, i obuhvata blagovremeno uvođenje hormona rasta i nadoknadu estrogena u pubertetu, ali i ozbiljnu kardiološku dijagnostiku i praćenje, terapiju česte arterjske hipertenzije, a nekad i kardiohiruške procedure. Pored toga, moraju se adekvatno zbrinjavati i ostale pridružene bolesti (dijabetes, tiroiditis, hronični otitis sa oštećenjem sluha, itd). Iako se TS obično povezuje sa normalnom inteligencijom, često su prisutne specifične neurokognitivne i psihosocijalne smetnje, pa prepoznavanje ovih teškoća i primena psihološke terapije može poboljšati akademski učinak i socijalno blagostanje TS devojčica.

Važnost rane dijagnoze i terapije TS. Imajući u vidu da je nakon često kasno postavljene dijagnoze samo 30% devojčica sa TS adekvatno lečeno, nesumnjiv je značaj dobrog poznavanja problematike TS. Uz rano prepoznavanje, multidisciplinarni terapijski timski pristup, adekvatnu psihoedukativnu podršku, devojčice sa TS mogu ostvariti svoj puni potencijal i zadovoljavajući ukupni kvalitet života.

Autor: Prof. Dr Slavica Marković, Katedra za pedijatriju Fakulteta medicinskih nauka u Kragujevcu


Foto: Promo

O aplikaciji karta rasta

Postoje brojne aplikacije, a za roditelje u Srbiji se izdvaja aplikacija "Karta rasta" (NB Soft) jer je na našem jeziku i koriste se isti standardi rasta kao i u elektronskim kartama rasta u domovima zdravlja. Aplikacija je besplatna i dostupna za Android i Ajfon telefone i tablete, a omogućava vođenje "dnevnika rasta" za više dece. U aplikaciji takođe postoji automatsko računanje takozvanog genetskog potencijala, odnosno srednje visine roditelja prilagođene polu deteta. Zatim se na grafikonu u aplikaciji za svako dete može jasno videti aktuelna visina i brzina rasta, uz jasno označenu zonu visokog i niskog rasta. Takođe, na grafikonu se može videti i ako je dete normalne visine ali odstupa od srednje visine roditelja, odnosno genetskog potencijala.

Ukratko, ova i slične aplikacije predstavljaju odličnu pomoć roditeljima u vođenju evidencije o rastu dece. U slučaju da roditelji uz pomoć aplikacije uoče poremećaj rasta, mogu se javiti nadležnom pedijatru i zatražiti savet i pre redovnog sistematskog pregleda.