Svečanom otvaranju Porodilišta u Višegradskoj, radovali su se ne samo zaposleni, nego i za tu priliku pozvani bivši radnici i stručnjaci, koji su danas penzioneri. Bili su prisutni i  predstavnici grada Beograda, kao i princeza Katarina, čija Fondacija godinama svesrdno pomaže Institutu da stekne dobre uslove za rad i smeštaj pacijenata. Najnoviji poklon Fondacije su izuzetno moderni kreveti iz SAD, na kojima porodilja sama sebi namešta položaj za porođaj. Direktor Instituta za ginekologiju i akušerstvo KBC Srbije, prof. dr Nebojša Radunović, objasnio je kako će to u praksi da funkcioniše.

- Neće to biti kao ranije: «Sedi tu, ne pomeraj se», već žena bira položaj koji će joj olakšati porođaj. Da bi moderni ležajevi bili u funkciji, potreban je poseban transformator, čija instalacija košta nekoliko stotina evra - što se, takođe, očekuje kao donacija.


Petogodišnji rad se isplatio!

Profesor Radunović je veoma zadovoljan što je posle godinu dana, koliko je trajala rekonstrukcija porodilišta, ono dobilo sasvim nov izgled.

- Ovo je investicija za narednih pet decenija.

Inače, radovi na Institutu traju već pet godina. Odvijaju se periodično, što je zavisilo od donacija, a usklađivani su sa redovnim, svakodnevnim poslovima. Za to vreme je preuređeno 70 odsto enterijera. U starom, ne baš tako lepom izdanju, ostali su samo još ulaz i prijemne ambulante. Dr Radunović je objasnio redosled modernizacije Klinike.

- Najpre smo pravili ono što je za žene najznačajnije - prostor u kojem se porađaju, operišu, gde leže pre i posle porođaja, gde se leče trudnice...


Uvek na oku babica

Da je sve mnogo lepše, vidi se čim se zakorači na bilo koje odeljenje. Šta je suštinski bolje kada je reč o samom porodilištu?

- Bolji su uslovi za porođaj - koji je, samim tim, sigurniji, komforniji. Kada kažem komfor, računam da i lekari, i pacijenti, i osoblje sada imaju uslove u kojima ih ni u jednom trenutku neće ništa ometati.

Dr Radunović je slikovito objasnio razliku između starih i novih uslova.

- Zamislite porođajnu salu u kojoj je temperatura 40 stepeni, a žena treba da se porađa. Već joj je toplo od samog porođaja! Kako bi to u njenom sećanju ostalo? To je samo jedan od detalja.

Sam prostor porodilišta je organizovan tako da su babice u sredini (iz svakog ugla se vide), pa nijedna porodilja nema utisak da je sama. Pored toga, svaka porodilja ima monitoring, koji signalizira prve eventualne nepovoljnosti koje bi mogle da se pojave - što babice prepoznaju, a to je veoma važno što se tiče sigurnosti tokom porođaja.

Svi boksovi za sada imaju stare, ali udobne ležajeve (dok se ne montiraju novi, moderni). Tu su i police sa instrumentima, monitor i pult za prvu obradu bebe. Od glavne sestre Porodilišta, Lepe Bibić, dobili smo informacije o novim uslovima rada.  

- Majka sada prvi put prisustvuje kompletnoj obradi svoje bebe, odmah po rođenju. Posmatra presecanje pupčanika, pranje... Do sada se to radilo u drugoj prostoriji, van pogleda majke.

Dva od ukupno 11 boksova su opremljena za porođaj uz prisustvo supruga. Pored neophodne opreme za porođaj, u njima je još TV, kupatilo, toalet, i nešto su luksuzniji od ostalih. Porođaj uz supruga se plaća 6.000 dinara. Postoji i boks za izolaciju, namenjen trudnicama sa povišenom telesnom temperaturom, ili nekom infekcijom kao što je zarazna žutica.

Pomoć grada

Za uslove koje danas ima Porodilište u Višegradskoj, zaslužan je i grad Beograd. Naime, obezbeđeno je 20 miliona dinara za instalaciju i održavanje optimalne temperature u prostorijama. Zoran Alimpić, v.d. gradonačelnika, optimista je po pitanju daljih sprovođenja zajedničkih aktivnosti.

- To je naša dužnost prema budućim generacijama, prema majkama. Klimatski uslovi se menjaju, pa se menjaju i standardi. Bilo je zaista teško da bebe i majke provode vreme u nenormalnim uslovima. Između ostalog, saznali smo da je ovde rođeno pola miliona beba, zato je ovo izuzetno važna institucija za Beograd. Ovaj projekat je pokazao kako može da izgleda kada svi zajedno obezbeđujemo bolje uslove, i kako to može da izgleda u budućnosti.


I novinari mogu da pomognu

Klinike su mesta na kojima su u svakom trenutku moguće  urgentne situacije. S obzirom da ni dan svečanog otvaranja Porodilišta nije bio drugačiji od ostalih - stručni tim, na čelu sa direktorom Radunovićem, u više navrata je bio na relaciji između pacijenata i gostiju. Među njima su bili i novinari, čija uloga nije zanemarljiva u procesu opšteg društvenog razvoja. To je naglasio i dr Radunović.

- Ovo je kuća koja ima tradiciju od 1921. godine. Sudeći po sačuvanim novinskim tekstovima, novinari su nekada bili mnogo konstruktivniji, u smislu da su probleme opisivali u korist, a ne na štetu društva. Neka vam ovo bude primer: 1934. godine, u jednom krevetu tadašnjeg porodilišta je spavalo po tri, četiri žene. Niko zbog toga u štampi nije napadao Kliniku što je tako, nego se pisalo: «Dokle će grad Beograd da čeka da uprava grada napravi novu zgradu?» To je konstruktivna uloga medija, da svima bude bolje.


Ako je tata nepripremljen...

Pošto Institut nastoji da u svakom segmentu drži korak sa svetom, i ovde je moguć porođaj u prisustvu supruga. Da li je prisustvo budućeg tate zaista potreba mlade žene, ili je to samo «u trendu», svejedno je. Tek, prof. dr Nebojša Radunović kaže da sam akt istiskivanja bebe nije baš «dostojanstven» položaj  žene, ali da je događaj za sebe, nešto jedinstveno.

- Kada sam kao budući ginekolog došao u porodilište i prvi put video porođaj, bio sam zatečen. I to bez obzira što sam se pre toga susretao sa patoanatomijom i svim onim što je «ružno» u medicini. Ali, kada sam video kako beba izlazi... nisam to  zamišljao tako. Na mene je ostavilo neobičan utisak, neobičan u svim mogućim oblicima značenja te reči. Međutim, kada sam postao neko ko je odgovoran da taj novi život dođe na svet, za mene je to nešto najlepše. I majci, naravno! A ocu? Ako neko uđe u to nepripremljen, on će - jednostavno rečeno, da se zbuni. Uostalom, nijedna ženka sisara ne dozvoljava da mužjak bude uz nju kada donosi mladunče na svet. Dakle, priroda je to već udesila po nekim svojim principima...