Doktorima se tokom protekle sedmice javilo 17.635 pacijenata s respiratornom infekcijom, zapušenim nosem, curenjem i temperaturom

Prema podacima Gradskog zavoda za javno zdravlje (GZZJZ), prošle nedelje se lekarima javilo 17.635 pacijenata s disajnim infekcijama, njihov broj je u konstantnom porastu, a očekuje se da će se ovaj trend nastaviti.

"Čak 43,76 odsto obolelih je uzrasta od pet do devetnaest godina, a mališani do četiri godine čine 26,77 odsto pacijenata. Nešto manje, 23,83 odsto, pripada grupi građana od 20 do 64 godine, dok su se stariji od 65 godina pokazali kao najotporniji, jer čine samo 5,64 odsto pacijenata", saopšteno je iz GZZJZ, gde dodaju da je situacija, ipak, uobičajena za ovo doba godine.

Pedijatar Dejan Jonev iz Doma zdravlja "Dr Simo Milošević" na Čukarici potvrdio je da je broj obolele dece znatno povećan u poslednjih mesec dana.

"Ima i do tri puta više pacijenta. U 80 odsto slučajeva to su infekcije gornjih disajnih puteva, curenje i zapušen nos. Zatim dolazi do slivanja sekreta niz grlo i mališani počinju da kašlju. Kod polovine dece javlja se temperatura, koja nije visoka i ide do 38,5 ili 39 stepeni, sa upornim kašljem, pa najmlađi ne mogu da spavaju noću. Poneko se žali na malaksalost, glavobolju i gubitak apetita", objašnjava doktor Jonev.

Prema njegovim rečima, još uvek se ne može reći da se radi o gripu, tako da nema ni odgovarajuće vakcine, već je reč o virozi koja se veoma brzo širi.

"Ima dosta obolele dece po obdaništima, jer se ova infekcija širi veoma lako. Lečenje podrazumeva tretiranje nosa rastvorom morske soli i fiziološkim rastvorom, a daju se i sirupi za smirivanje kašlja ili za smanjivanje lepljivosti sekreta, kako se ne bi zadržavao i izazivao kašalj", kaže dr Jonev.

Lekari navode da su u pitanju najčešće rinovirusi, ali ima i bakterijskih infekcija disajnih organa. Blaga prehlada može da pogorša stanje kod dece koja boluju od opstruktivne bolesti pluća, astme i sličnih bolesti. Više od dvesta virusa može da izazove prehladu, a sada kad počinju hladniji dani, oni se brže šire po javnom prevozu i kolektivima.

Kako suzbiti uporan kašalj kod beba i dece?

Suv kašalj kod odojčadi i male dece, koji se pojačava noću, je najčešće posledica slivanja sekreta iz nosa niz zadnji zid ždrela, koji nadražuje receptore za kašalj. Dugotrajan kašalj ogoli sluznicu disajnih puteva, tako da se simptomi pogoršavaju. Kako većina virusa i sama oštećuje respiratornu sluznicu, kašalj zna da bude uporan i ometa san i hranjenje deteta, koje je kenjkavo i razdražljivo, jer je gladno i umorno, piše Yumamina stručna saradnica dr Maja Skender, pedijatar.

Bebi koja kašlje možete pomoći čišćenjem sekreta u nosu fiziološkim rastvorom - uz pomoć pumpice ili usnog aspiratora, strpljivo čekajući da prehlada prođe.

Šta sme da se daje deci od lekova za iskašljavanje?

Kada se savlada uzrok, kašalj će da prestane, tako da lekovi za iskašljavanje kod akutnih infekcija uglavnom nisu potrebni.

Lekovi za smirivanje kašlja (antitusici), koji deluju ili na receptore ili na centar za kašalj, rezervisani su samo za teže slučajeve. Smeju da se daju maloj deci isključivo po preporuci pedijatra, dok se bebama uopšte ne daju.

Deci treba olakšati izbacivanje obilnog sekreta, i to povećanjem unosa tečnosti - koja će da ga "razvodni" i "odlepi" od sluznice. Ponekad pomažu i biljni sirupi na bazi jagorčevine i bršljana, koji se, taođe ne preporučuju bebama.

Za prekidanje suvog kašlja najviše pomažu biljni sirupi na bazi belog sleza, koji ima osobinu da na mestu sa kojim dođe u kontakt stvara finu sluz i tako prekrije ogoljene receptore za kašalj. On ne deluje ispod nivoa ždrela, i nema uticaja na uzročnike infekcije, ali pomaže sluznici da se oporavi.

Kada detetu koje kašlje treba davati antibiotike?

Detetu ni u kom slučaju ne treba davati antibiotike "na svoju ruku". Oni se daju samo kod bakterijskih infekcija. Uzročnik prehlade je, po pravilu, neki od virusa, a oni se ne leče antibioticima.