U Srbiji se godišnje rodi 7.000 beba. Sa težim oštećenjem sluha rode se dve bebe na 1.000 novorođenih, dok se sa lakšim oštećenjem rodi šest do devet beba. Problem je utoliko veći jer se ne zna tačno zbog čega nastaju poremećaji sluha. Uzrok može biti genetika, pojedine bolestima u toku trudnoće (rubeola, razne toksikoze), porođajne traume, povećan broj bilirubina, meningitis. S obzirom na to da poremećaj sluha spada u grupu najčešćih urođenih oštećenja, najbolja preventiva je rana dijagnostika i to u prvih 18 meseci, pošto se govor uči od rođenja.

Iz tog razloga sve trudnice će biti podvrgnute prenatalnoj dijagnostici, a pogotovu one sa rizičnom trudnoćom. Tu spadaju buduće majke koje imaju dijabetes, visok pritisak, koje su išle na vantelesnu oplodnju...

- Poremećaj sluha ne dovodi samo do poremećaja govora, već i do poremećaja ponašanja i razmišljanja, ali i emotivnog razvoja svakog deteta. Utiče i na mišljenje i sastavljenje nove ličnosti. Postoji niz poremećaji koji se zajedno javljaju sa gluvoćom i važno je započeti terapiju odmah nakon rođenja - kaže za “Blic” dr Svetlana Janković, ginekolog u GAK “Narodni front”.

Prenatalni skrining radiće se budućim majkama između 26. i 31. nedelje trudnoće. U tom periodu slušni aparat je već potpuno formiran i bebe čuju. Reaguju na spoljne uticaje i zvuke, a i dokazano je da se mnogo bolje razvijaju ako im majke tokom trudnoće pričaju.

Nastavak teksta možete da pročitate na sajtu Blic Online