"Roditelji danas i ne znaju šta je krupno dete, a šta je gojazno dete, pa nam je negde i lakše da priznamo da je dete samo krupno. Računajte da bi trebalo dete da krene u školu sa sedam godina i tada da ima između 17 i 21 kilogram", kaže Tatjana Mraović, dijetolog.

Prve navike se stiču upravo u školi.

"Za predškolski i školski tu isključivo vežbe oblikovanja i kasnije vežbe koje trpe svoje telo, znači težinu svoju, to je ono što mi radimo na času, to su trbušnjaci, leđni, sklekovi, čučnjevi isključivo bez podizanja nekog velikog tereta", kaže Predrag Pešić iz OŠ "Drinka Pavlović".

U petoj godini života ili u vreme puberteta počinje najčešće gojaznost. Istraživanja su pokazala da dete koje je gojazno u uzrastu od 10 do 13 godina ima 80 odsto šanse da bude gojazno i u odraslom dobu.

Loša ishrana ne utiče samo na fizički izgled, već može da bude uzrok srčanih bolesti, povećanja krvnog pritiska, dijabetesa, problema sa disanjem i spavanjem.

"Danas ste u prilici da kod nešto starije dece kod adolescenata, kod pubertetlija već imate dijagnostikovane masivno probleme sa ciklusom kod devojčica, čak i kod dečaka ima problema zbog intorelancije na glukozu", kaže Mraović.

Kako bi se umanjio broj gojazne dece, iz nadležnog Ministarstva poručuju da se osmišljava plan za rešavanje tog problema.

Ministar Vanja Udovičić navodi da sport mora da bude dostupan svim građanima.

"Mislimo na one najmlađe kao što je sport u školi, akcija za đake od prvog do četvrtog razreda, kao projekat SOFA za mlade od 16 do 30 godina koji je jedinstven u svetu za besplatno bavljenje sportom i odlučili smo se da renoviramo tj. da opremamo fiskulturne sale", kaže Udovičić.