Trenutni procenat dece koja su primila MMR vakcinu veoma je nizak i u konstantnom je opadanju, tvrde stručnjaci. Nedovoljna informisanost kao i predrasude mnogih roditelja, polako ali sigurno dovode do toga da nam ponovo preti epidemija malih boginja.

Procenat imunizacije dece protiv malih boginja, zaušaka i velikih boginja na teritoriji Srbije prošle godine iznosi samo 81 odsto. Prema podacima Gradskog zavoda za javno zdravlje Beograd, u prošloj godini je MMR vakcinu primilo 65 odsto dece sa teritorije Beograda. Bolji je obuhvat dece uzrasta od sedam godina, tj. revakcinacija MMR vakcinom koja je sprovedena kod 91 odsto dece. Ipak, tih 91 odsto je takođe manje od minimuma.

Načelnica Jedinice za imunizaciju Gradskog zavoda za javno zdravlje Beograd, prim. dr Leposava Garotić-Ilić kaže za “Blic” da se na teritoriji Beograda registruje pad obuhvata MMR vakcinom od 2012. godine. Takođe, ona je upozorila na to da je naša zemlja i dalje ispod minimuma neophodnog za kolektivni imunitet.

"Da bismo postigli kolektivni imunitet, neophodno je da 95 odsto dece bude vakcinisano MMR vakcinom. Kolektivnim imunitetom se štite i deca koja zbog neke kontraindikacije nisu vakcinisana, deca do godinu dana koja još nisu imala priliku da budu vakcinisana, kao i odrasle osobe čiji je imunitet pao", priča prim. dr Garotić-Ilić.

Zarazne bolesti ne poznaju granice, epidemije se šire iz zemlje u zemlju, priča prim. dr Garotić-Ilić.

"Ukoliko virus uđe u osetljivu populaciju, može se očekivati i povećan broj obolelih, tj. nastanak epidemije, kao što se i registruje u mnogim zemljama Evrope. Ukoliko obuhvat MMR vakcinom i dalje bude padao, možemo i kod nas očekivati pojavu epidemije malih boginja", ističe ova doktorka.

Na teritoriji Beograda u ovoj godini nije zabeležen nijedan slučaj obolelih od malih boginja. U 2016. godini je zabeležen jedan zaraženi starosti od 30 godina. Poslednja epidemija na teritoriji Beograda zabeležena je 2014/2015. godine kada su obolela 92 građanina.

Ono na čemu dr Garotić-Ilić insistira je to da nema razloga decu izlagati opasnosti kada postoji mogućnost da sprečimo bolest.

"Imunizacija je najefikasniji način zaštite od zaraznih bolesti pod uslovom da se sprovodi sa obuhvatom od preko 95 odsto. Imunizacijom se sprečavaju bolesti, komplikacije i smrtni ishod. Ukoliko dete dobije male boginje, zauške ili rubelu, mogu da nastanu komplikacije poput zapaljenja mozga i moždanica", objašnjava naša sagovornica dodajući da su male boginje i dalje vodeći uzrok smrti među decom u svetu, kao i da je u 2015. godini od malih boginja u svetu umrlo 134.200 osoba.

Neproverene informacije na internetu i u drugim sredstvima informisanja roditelje dovode u dilemu kada je u pitanju MMR vakcina, smatra prim. dr Garotić-Ilić.

Antivakcinalni pokret naneo veliku štetu

Angelina Radulović ispred Udruženja “Roditelj” istakla je da se, pre svega, suočavamo sa dosta jakim antivakcinalnim pokretom koji dožiljava ekspanziju poslednjih godina, pre svega otpužujući MMR vakcinu za vezu sa autizmom i to samo jer se lako uočljivi simptomi autističnog poremećaja obično javljaju u istom periodu kada se daje ova vakcina.

"Ne postoje validni medicinski dokazi za takve sumnje. Studija od koje je sumnja počela je diskreditovana i povučena. Međutim, ogromna šteta se pravi kvazinaučnim trdnjama o vezi autizma i vakcina", priča Angelina.

Ona ističe da Udruženje “Roditelj” smatra da deca treba da primaju sve vakcine koje su u kalendaru vakcinacije.

"Odluku o eventualnom nevakcinisanju treba da donese pedijatar onda kada za to postoji medicinski razlog", smatra naša sagovornica.

Kao propust medicinske struke kada je ovaj problem u pitanju, Angelina navodi propust medicine da se uključi više u javnu komunikaciju na ovu temu. Roditelji, smatra ona, nažalost više veruju nadrilekarima i nekredibilnim izvorima na internetu nego doktorima.

"Put ka promeni mnjenja je jako dug, a često je konstruktivan razogovor sa ljudima koji svoje stavove ne baziraju na nauci nemoguć. Nažalost, otrežnjenje će verovatno doći tek kada nam se jave masovne epidemije zaraznih bolesti kao posledice pada obuhvata vakcinacije", zaključila je ona.

Male boginje u Kruševcu

Krajem novembra prošle godine u Kruševcu je prijavljena epidemija malih boginja. Broj eksponiranih u Opštoj bolnici Kruševac je bio 69, dok ih je obolelih bilo troje.

"Svi oni imali su blagu kliničku sliku i nesigurnu epidemiološku prognozu", stoji u izveštaju “Batuta”.

Epidemija se završila 23. februara ove godine, a krajnji ishod je bio - 14 obolelih od kojih je dvoje bilo hospitalizovano.

Epidemija u Rumuniji odnela 30 života

Upravo zbog niskog nivoa vakcinisanja, Rumunija je pogođena ozbiljnom epidemijom boginja. Od početka epidemije 2016. godine u ovoj zemlji je bilo oko 7.000 obolelih, sa čak 30 smrtnih ishoda. Bebe ispod godinu dana i mala deca starosti do četiri godine su najviše zastupljeni uzrast u obolevanju. Od obolelih, čak 98 odsto slučajeva je nevakcinisano. Epidemija takođe vlada i u Italiji sa preko 3.000 obolelih.