Anemija kod trudnica izaziva iste efekte kao i kod ostale populacije, samo što se kod njih razvija mnogo brže, čineći ih znatno osetljivijim na gubitak krvi tokom porođaja. Prvi simptomi anemije su gubitak apetita, umor i bledilo. Uskoro se javljaju palpitacije - osećaj lupanja srca i zadihanost, a retko mogu da se pojave i vrtoglavice. Smatra se da je neobična žudnja za nekom hranom takođe vezana za anemiju usled nedostatka gvožđa.

Uzroci anemije

U trudnoći, kada se formira novi život, zahtevi za gvožđem su mnogo veći. Zbog toga trudnice često postaju anemične. Majka mora da poveća produkciju eritrocita, jer i plod i placenta moraju da budu snabdeveni gvožđem koje dobijaju jedino od nje. Da bi bilo više crvenih krvnih ćelija za bebu, telo majke počinje da proizvodi više eritrocita i plazme. Računa se da volumen krvi poraste za 50% tokom trudnoće, iako je količina plazme neproporcionalno veća. To uzrokuje razređenje krvi, dovodeći do pada hemoglobina (crvenog pigmenta u eritrocitima odgovornog za prenos kiseonika u sve ćelije tela), između 25. i 30. nedelje trudnoće. Neke trudnice zahtevaju dodatno snabdevanje, a analiza serumskog gvožđa to najbolje pokazuje.

Drugi uzroci anemije su ishrana siromašna gvožđem, vegetarijanska ishrana, nedostatak folne kiseline u ishrani ili, znatno ređe, nedostatak vitamina B12, krvarenje iz hemoroida. Anemija je češća kod žena koje su imale veći broj trudnoća i onih koje nose blizance ili trojke. 

Namirnice koje sprečavaju apsorpciju gvožđa

Brojni faktori sprečavaju apsorpciju gvožđa. To su polifenoli iz čaja i kafe, fitati iz žitarica, oksalna kiselina iz spanaća i cvekle, kalcijum, naročito saplementi kalcijuma. Ove inhibitore ne bi trebalo uzimati u glavnim obrocima. Iz istog razloga izbegavajte preterani unos mekinja, alkalija i fosfata (nalaze se u gustim sokovima, sladoledu)

Ishrana i saplementi

Kao što je slučaj sa mnogim vitaminima i mineralima, hrana je najbolji izvor gvožđa. Ako je bogata ovim elementom, nisu potrebni dodaci. Uostalom, ishrana je jeftiniji, sigurniji i ukusniji izvor od saplemenata (dodataka). Žene koje su u trudnoću ušle sa odgovarajućim rezervama, u stanju su da ih održavaju samo adekvatnom ishranom, posebno ako povećaju apsorpciju gvožđa iz namirnica. Njihova sposobnost za to je, inače, dvostruko veća nego kad nisu trudne. Međutim, ako se ustanovi nedostatak gvožđa, saplementi su uglavnom neophodni, naročito ako uporedo postoji deficit (nedostatak) folne kiseline.

Nema dovoljno dokaza o tome koji je oblik terapije, kada se radi o nedostatku gvožđa u trudnoći, najbolji. Terapija zavisi od faze trudnoće, opšteg zdravlja i medicinskih uslova, tipa i težine anemije, kao i tolerancije na lekove.

Tip saplementa i majčine rezerve su takođe važne. Dnevna nadoknada gvožđa iznosi 60-120 mg.

Povećanje doze gvožđa nije, međutim, preporučljivo, jer što se više unosi, telo ga apsorbuje sve manje. Ali, ako su rezerve ispražnjene, apsorpcija će biti veća. Takođe, više gvožđa se apsorbuje kako trudnoća napreduje. Ako ga organizam dobro toleriše, bolje se resorbuje. Saplemente gvožđa treba uzimati između obroka, i u kombinaciji sa citrusnim sokovima koji pospešuju apsorpciju. Velike doze treba izbegavati zbog toksičnih efekata.

Problemi zbog preparata gvožđa

Oralni preparati gvožđa često dovode do konstipacije ili dijareje, mučnine i bola u trbuhu, tamno zelene ili crne stolice. Nepovoljni efekti su direktno  vezani za njegovu količinu u crevima. Mogu da se izbegnu uzimanjem gvožđa u toku ili posle obroka, ili da se započne sa malim dozama koje  postepeno treba povećavati.

Tečni preparati se daju samo trudnicama koje imaju problema sa gutanjem.

Inače, posle dve do četiri nedelje je potrebno uraditi laboratorijske analize, da bi se potvrdila ispravnost terapije, tj. poželjan rast Hb 0,3-1 g nedeljno.

Nadoknada gvožđa treba da se nastavi još tri meseca, dok se hemoglobin ne normalizuje, a unos može da se smanji na 30 mg dnevno.

Ampulirana (parenteralna) terapija se primenjuje kada postoji ozbiljna anemija zbog nedostatka gvožđa. Daje se intramuskularno i intravenski. Neželjeni efekti ampulirane terapije su bol, povišena temperatura, zapaljenje vena i zglobova, pad arterijskog pritiska.

Prevencija anemije u trudnoći

I, kao i uvek, bolje je prevenirati nego lečiti. Šta činiti da bi se izbegla anemija tokom trudnoće?

Prvo, ukoliko je prisutna, korigujte anemiju pre trudnoće. Ishrana bogata gvožđem je „kamen temeljac“ prevencije i tretmana. Preporučuje se redovno konzumiranje iskoristljivijeg hem gvožđa (crveno meso, živina, riba), uz maksimalno konzumiranje ne-hem gvožđa (žitarice, vlakna, mahunarke), raznovrsna ishrana (da bi se gvožđe iz hrane maksimalno iskoristilo), unos velikih količina vitamina C, ishrana bogata folnom kiselinom.

I, na kraju, ili na početku, dobra ishrana pre trudnoće pomaže stvaranju rezervi gvožđa. Zdrava i balansirana ishrana tokom trudnoće obezbeđuje  odgovarajući nivo gvožđa i drugih važnih nutrijenata potrebnih za zdravlje majke i bebe.

Izvori gvožđa

- Crveno meso je odličan izvor gvožđa, ali i folne kiseline i vitamina B12,  zatim živina (pileće, ćureće meso), kao i riba (sardina).

- Tamnozeleno lisnato povrće (kupus, brokoli, kelj), peršun, kopriva su dobri biljni izvori gvožđa, a i pečurke obiluju ovim elementom. Ima ga i u integralnom hlebu, obogaćenim žitaricama, krompiru, mahunarkama, suvom grožđu, suvim šljivama, suvim kajsijama, avokadu, smokvama.

- Folna kiselina se nalazi u lososu, lisnatom zelenom povrću, pasulju, musliju, brokoliju, blitvi, junetini, špargli, citrusnom voću.

- Vitamina B12 ima u jajima (žumance), orasima.

- Vitamin C će pomoći resorpciju gvožđa, pa ga treba uzeti u većim količinama iz svežeg povrća, krompira, limuna, narandže.

Prim. dr med. Jasminka Komnenović, pedijatar nutricionista