Na našu adresu svakodnevno stiže veliki broj pitanja zabrinutih roditelja na temu pravilnog razvoja mališana. Na najčešća roditeljska pitanja odgovor nam je dao tim stručnjaka koji čine logoped, reedukator psihomotorike i psiholog. 

Šta raditi kada dete oseća neprijatnost pri promeni položaja ili ne želi da se penje na tobogan i penjalice u parkiću?

Reedukator psihomotorike: Kao što smo već rekli da bi dete progovorili i da bi se govor pravilno razvijao neophodno je da proživi određena iskustva kroz svoje telo. Kada je detetu neprijatno pri promeni položaja ili se plaši kada ga bacite uvis ili ne želi da se penje na penjalice u parku verovatno se radi o nedovljno razvijenom čulu ravnoteže. Čulo ravnoteže je usko povezano sa govorom odnosno sa brbljanjem. Podstičite dete da bude stekne sigurnost u navedeno i samim tim ćete uticati i na razvoj govora. 

Zašto mnoga deca ne znaju pojmove iz svog okruženja?

Logoped: Nepoznavanje pojmova iz neposredne okoline detata je prvo znak da je detetov rečnik nedovoljno bogat. Na bogatsvo rečnika utiče više faktora. Jedan od njih je razgovor sa decom. Ukoliko nemate vremena da odgovorite na detetova pitanja uskraćujete ga za usvajanje novih pojmova, a samim tim utičete na njegov rečnik. Uskraćujući im iskustva koja treba da prožive u svakom periodu razvoja uskraćujete im nove reči. 

Kako polazak u školu može nepovoljno da utiče na dete?

Psiholog odgovara: Polazak u školu može nepovoljno da utiče na dete ukoliko ga okolina plaši rečenicama kao što su: „Videćeš kako je u školi. Nećeš to moći da radiš u školi. Učiteljica će da viče na tebe.“. Ukoliko detetu govorimo ovakve rečenice, naravno da će da stvori odbojnost prema istoj i da ne želi da ide. Na taj način utičemo na detetovo samopuzdanje i podstičemo razvoj strahova.

Zašto moje dete ne želi da se igra u pesku i gadi mu se kada dodirne testo?

Logoped: Ukoliko je vašem detetu neprijatno kada dodirne neki materijal ili uopšte ne želi da ga dodirne radi se o senzornoj odnosno taktilnoj preosetljivosti odnosno o poremećaju senzorne integracije. Da bi dete razvilo verbalnu komunikaciju neophodno je da se prvo razvije neverbalna komunikacija. neverbalna komunikacija se velikim delom zasniva na iskustvu koje dobijamo kroz telo. Zbog toga ukoliko je vaše dete osetljivo pri dodiru određenih materijala savetujemo vam da ga odvedete kod stručnjaka. 

Kako u prirodi ili u kući možemo da radimo sa detetom i utičemo na njegovu pažnju?

Reedukator psihomotorike: Možete to raditi tako što ćete postaviti poligon koji dete treba da pređe. Možete to uraditi tako žto ćete postaviti tri stolice, taburea, panja, kamena i na njih nalepiti brojeve. Između njih stavite traku od nekog materijala, a spojite ih lastišem ili nekom trakom. Detetu dajte loptu da nosi, da hoda po traci i stigne od broja jedan do broja tri. Osim što ćete raditi na produžavanju detetove pažnje, uticaćete i na imulsivnost kao i na orijentaciju u prostoru. 

Zašto je bitno da dete pamti auditivno i vizuelno izložene redoslede? 

Logoped: Da bi kvalitet čitanja i pisanja bio dobar u odnosu na uzrast neophodno je da vlada predčitačkim i predpisačkim sposobnostima. Neke od njih su pamćenje vizuelnih i auditivnih redosleda. Osim na čitanje i pisanje, pamćenje utiče i na učenje pesmica, pisanje diktata, učenje lekcija, savladavanje školskog gradiva. 

Šta raditi kada dete muca oko treće ili četvrte godine?

Logoped: Ukoliko dete muca na ovom uzrastu radi se o takozvanom fiziološkom mucanju koji je sastavni deo razvoja. Uglavnom se javlja zbog „ekspolozije“ u detetovom rečniku kada dete ima želju da što više kaže u što kraćem vremenu. U tim situacijama dajte detetu dovoljno vremena da vam ispriča ono što želi i nikako ga ne požurujte i ne prekidajte. 

Šta kada dete ćuti u vrtiću, u školi, u prisustvu nepoznatih osoba?

Logoped i psiholog: Negovorenje deteta u nepoznatoj okolini ili u okolini u kojoj se osećaju nesigurno roditelji pripisuju detetovom stidu ili čak bezobrazluku (kako oni kažu). Ustvari je reč o elektivnom mutizmu. Radi se o anksioznom poremećaju koji se ogleda nemogućnošću govorenja u široj socijalnoj sredini. 

Da li će "pametne" radionice ili "pametne" školice pomoći mom detetu?

Tim stručnjaka: Pametne školice su odlične razvijanje već postojećih detetovih veština ili talenata, a ne za stvaranje (sticanje) istih. Dete ne ide u školicu matematike da bi naučilo da računa već ide da bi usavršilo/nadogradilo svoj talenat i negovalo ga. 

Kako da utičemo na to da dete pravilno drži olovku? 

Reedukator psihomotorike: Pre nego što uzme olovku u ruke i počne da spaja crtice, tačkice, crta ili piše neophodno je da detetu date dovoljno aktivnosti koje utiču na razvoj fine motorike i na praksiju šake i prstiju. Dozvolite detetu da žvrlja po papiru, dajte mu različite perlice i dugmice da niže ili ubacuje u neku posudu, nižite slamčice na štapiće, kačite štipaljke na konopac i sl. 

Zbog čega je bitno da dete ima dobru orijentaciju u prostoru?

Reedukator psihomotorike: Da bi dete moglo da odredi gde se šta nalazi u prostoru neophodno je da ume da odredi gde se šta nalazi na njegovom telu. Kada savlada odnose na telu, lakše će odrediti gde se šta nalazi i u prostoru. Kada kažemo prostor mislimo i na papir. Papir je prostor na koji dete treba da smesti crtež koji crta ili tekst koji piše. 

Kako razvod roditelja utiče na dete?

Psiholog: Koliko god da je razvod bio težak i koliko god da ste rezignirani u odnosu na bivšeg partnera/ partnerku, zapamtite, držite svoje dete podalje od bilo kakvih negativnih komentara u vezi sa njim/ njom. Iskažite što je više moguće poštovanja, obraćajte se uljudno i pristojno, naročito ako je dete prisutno. Nemojte detetu pričati loše o drugom roditelju kada nije prisutan. Izbegnite da stavite svoje dete u poziciju biranja strana. Ovo nikada ne može biti dobro jer se dete identifikuje koliko sa vama, toliko i sa drugim roditeljem, oboje ste deo njega i omalovažavanjem druge strane, zapravo omalovažavate deo vašeg samog deteta.

Najzad, volite svoje dete, koristite svaku priliku da mu to pokažete i učinite da se oseća sigurnim i slobodnim da bude dete.

Pitanje zabrinute mame: Imam sina koji ima 6 godina i ove godine kreće u predškolsko. Polako ga učim slova i brojeve, ali njega mrzi jer su ga mnogo razmazili baba i deda. Da li bi trebalo da sad polako sa njim vežbam ili da ga pustim, pa da ga učim kad krene u predškolsko?

Logoped odgovara: Hvala na ukazanom poverenju da nam se obratite za pomoć. Svakako je pohvalno što imate želju da radite sa svojim detetom i da ga učite slova i brojeve. Međutim, važan je metodološki pristup pravilnom usvajanju slova i brojeva kao i pravilni koraci pri pisanju istih i pravilno držanje olovke. Pre nego što dete počne da piše mora da usvoji analizu i sintezu glasova (slova). Naš savet vam je da pre nego što započnete bilo kakvo učenje sa svojim detetom se posavetujete sa stručnjakom (logopedom) koji će proceniti govorno-jezički status deteta i dati savete kako da radite sa njim ili predložiti eventualni tretman ukoliko je potreban.