Iako mislite da dobro poznajete svoju bebu ili ste buduća mama koja iščekuje da uzme svoje dete o naručje, otkrivamo vam 20 stvari o novorođenčetu koje sigurno niste znali:

1. Novorođenčad nemaju čvrsta kolena.
Da, da, deca se rađaju "bez kolena". Odnosno, kolena su tu, ali još uvek u razvoju - u obliku hrskavice, i ostaju tako dok dete ne napuni šest meseci.

2. Najveći su rođeni u maju
Istraživači jednoglasno tvrde da su najveća majska novorođenčad. Prema statistici, oni su 200 grama teži od svih ostalih. Naučnici ne razumeju u potpunosti zašto je to tako, ali su skloni da veruju da je sve u vitaminu D, kojeg trudnice više dobijaju u proleće. Inače, najtežim detetom smatra se beba rođena 1955. godine u Italiji teška 10 kg i 200 g.

3. Novorođenče ne plače
Suprotno popularnom verovanju, bebe ne plaču - one to samo fizički ne mogu. One obaveštavaju druge o svojoj nelagodi glasnim plačem, ne prolivajući nijednu suzu. Činjenica je da suzni kanali kod novorođenčeta još nisu u potpunosti formirani. Oni proizvode dovoljno vlage da zaštite oko, ali prve suze se mogu pojaviti tek tri nedelje kasnije. Postoje slučajevi da bebe ne plaču do četiri ili pet meseci, ali to je izuzetno retko.

4. U skeletu novorođenčeta ima 300 kostiju
Ovo je skoro 100 više nego u telu odrasle osobe. Sa godinama se neke kosti spajaju, a ima ih 205-206. Na primer, bebina lobanja ima nekoliko kostiju koje se slažu jedna na drugu tokom rođenja kako bi pomogle bebi da dođe na svet. Bebe takođe imaju meke tačke na glavi zvane fontanele. Dok se lobanja potpuno ne formira, ove oblasti ostaju meke i nežne.

5. Novorođenčad ima dobro razvijeno čulo mirisa
Ali sluh i vid još ne funkcionišu u potpunosti. Srednje uvo je i dalje puno tečnosti, a jedini zvuk koji beba može da prepozna je majčin glas. Novorođena deca su kratkovidna. Njihov vid im omogućava da jasno vide predmete i ljude kada su udaljeni od 20 do 30 cm. Ali mozak dece sadrži oko 100 milijardi neurona, pa sve primećuju. Odojčadima je potrebno nekoliko nedelja da vizuelno razlikuju svoju majku od drugih odraslih.

6. Do godinu dana dete teži tri puta više nego pri rođenju
Do 6 meseci beba teži dvostruko više nego pri rođenju, a do početka treće godine života dobija četiri puta veću težinu. Kada bi deca nastavila da rastu ovom brzinom, do pete godine bi već imala ispod 400 kg. Ali mudra priroda je odlučila drugačije, tako da se debljanje postepeno smanjuje.

7. Bebe gube kosu
Čak i ako je vaše dete rođeno sa gustom kosom, nema garancije da će ovo trajati dugo. Kosa opada u prvih nekoliko nedelja života, a zatim ponovo raste u roku od godinu dana.

8. Deca se rađaju sa određenim sklopom refleksa
Ukupno ih ima oko 70, od ​​najprimitivnijih do prilično naprednih. Na primer, ako stavite bebu na ravnu površinu, podržavajući je, naravno, ona će početi da pomera noge kao da hoda. Još nije naučila da hoda, ali već zna kako se to radi. Da li ste primetili da deca često skaču? Ovo je Moro ili refleks uzbune. Pojavljuje se kada dete čuje jak zvuk ili pomisli da će pasti. Ova prirodna reakcija dovodi do toga da beba ispruži ruke gore i u stranu, povuče kolena i stisne pesnice pre nego što se vrati u početni položaj.

Još jedan urođeni refleks koji su otkrili francuski istraživači jeste da se okusi sve što dođe pod ruku, od ključeva od kuće do repa voljenog ljubimca. Činjenica je da bebe imaju najosetljivije pupoljke ukusa, pa je ovo najlakši način da upoznaju svet oko sebe.

9. Bebe su stalno pospane
Bebe se osećaju pospano sve vreme. Tokom prvih nekoliko godina, na svaki sat dnevnog sna dolazi samo 3 minuta budnosti, a noću i manje. Ovo se objašnjava činjenicom da bebin mozak koristi do 60% ukupne količine glukoze, glavnog izvora energije. Odnosno, nemaju više snage da rade bilo šta drugo.

10. Bebe se ne smeju
Beba je u stanju da vam pruži prvi osmeh ne pre nego što navrši mesec dana. Da biste proverili da li je vreme da pokažete emocije na nov način, povremeno zabavljajte dete praveći smešne face ili pričajući smešnim glasom.

11. Beba zna kakvu muziku voliš
Prema istraživanju koje je sproveo Univerzitet u Helsinkiju, bebe prepoznaju muziku koju čuju u materici u roku od četiri meseca od rođenja. Inače, muzika koju ste slušali tokom trudnoće može pomoći vašoj bebi da se smiri.

12. Beba može uticati na mamin rad srca
Izraelski univerzitet je otkrio da kada se majka i novorođenče pogledaju u oči, otkucaji njihovih srca se poklapaju. Kod novorođenčadi, srce otkucaje približno 180 puta u minuti, a za nekoliko sati cifra pada na 140. Za godinu dana ovo je već 115 otkucaja u minuti, a u odraslom dobu broj otkucaja srca u mirovanju iznosi 70-80 otkucaja.

13. Bebe imaju 10.000 papila za ukus
Počinju da se formiraju već u trećem tromesečju trudnoće i nisu samo na jeziku, već se distribuiraju po celoj usnoj šupljini. Zato se budućim majkama preporučuje da u ovom periodu probaju različite vrste hrane.

14. Bebe se smeju 300 puta dnevno
Čim vaša beba nauči da se smeje, možete biti sigurni da će koristiti ovu veštinu što je češće moguće. Tačnije, oko 300 puta dnevno. Inače, odrasli se u proseku smeju samo 60 puta. To je podsetnik da deca mnogo više uživaju u životu nego mi.

15. Plač dece zavisi od fonetskih osobina maternjeg jezika
Istraživački tim sa Univerziteta u Vircburgu otkrio je da deca počinju da usvajaju maternji jezik svoje majke još u materici, tokom poslednja tri meseca ženine trudnoće. Štaviše, karakteristike maternjeg jezika utiču na intonaciju s kojom novorođenčad plače. Dakle, možete razlikovati nemačke, francuske i engleske bebe samo po njihovom plaču i gugutanju.

16. Bebama rastu brkovi u materici
Otprilike 4 meseca trudnoće, embrionu rastu brkovi, a zatim u roku od mesec dana kosa se pojavljuje po celom telu. Ova kosa se zove lanugo. Ona opada i pre nego što se beba rodi.

17. Ženske bebe dobijaju menstruaciju
Dok je u materici, embrion apsorbuje majčine hormone, a nakon rođenja bebin nivo estrogena je blago povišen. Devojčice mogu iskusiti lagani menstrualni tok nakon što su odbacile sluzokožu materice.

18. Bebe mogu da gutaju i dišu u isto vreme
Ova neverovatna sposobnost postoji kod dece do 7 meseci. Istina, ponekad prehlada smeta, a sa začepljenim nosom nije tako lako pokazati ovu supermoć. Nije ni čudo da deca postaju nervozna kada su prehlađena. Bebe takođe udahnu mnogo više od odraslih i imaju mnogo veću brzinu disanja. Poređenja radi, beba udahne 40 u minuti, a odrasla osoba samo 15-20.

19. Bebe komuniciraju pomoću znakovnog jezika
Deca počinju da komuniciraju pre nego što su i naučila da govore. Pokret pomaže u tome - mogu mahati rukama, pljeskati rukama, pokazivati prstom. Istraživanja su pokazala da što više deca imaju fizičku interakciju, lakše će im biti da komuniciraju rečima.

20. Bebe više vole majčin glas
Bebe više vole ženske glasove nego muške i više vole visoko pevanje nego nisko. Zbog toga mnogi ljudi podsvesno razgovaraju sa svojom decom višim glasom.

21. Bebe imaju neproporcionalna tela
Glava čini četvrtinu ukupne dužine, a mozak 10% ukupne telesne težine. Zbog toga svi ostali delovi tela moraju brzo da rastu da bi postigli željene proporcije.

22. Dete izgleda kao oba roditelja odjednom
Početkom 90-ih, naučnici su bili sigurni da su novorođenčad više nalik svojim očevima. Ali savremena istraživanja opovrgavaju ovu činjenicu i pokazuju da su bebe, po pravilu, podjednako lične oba roditelja. Kasnije se njihov lik menja.

BONUS VIDEO:

Trudna 9 sedmica posle porođaja TikTok/MOMA_BEAR_1

(Yumama/T.A.S.)