Odgovore na najčešća pitanja o neurološkom razvoju beba dala nam je dr Biljana Kohen, dečji neurolog, stručni saradnik Bel Medic bolnice.

1. Šta podrazumeva Moroov refleks? Zašto je važan, i šta znači ako ga nema?

Ponašanje novorođenčeta nije pod kontrolom velikog mozga. U prvim nedeljama života, skoro je nemoguće diferencirati normalno od psihički teško oštećenog deteta. Posmatranje je najvažniji deo neurološkog pregleda. Kod deteta se tokom sazrevanja mozga i nervnih vlakana razvijaju određeni refleksi, koje dečji neurolog ispituje. Jedan od važnih refleksa je Moroov refleks, koji postoji do kraja šestog meseca života, a potom se gubi.
Ovaj refleks izaziva svaka iznenadna draž (jak zvuk, tapšanje po stomačiću, udarac po postelji pored deteta, dizanje a zatim naglo spuštanje glave ka postelji). Kada je ovaj refleks pozitivan, dolazi do naglog ispružanja ručica i nožica, posle čega dete može da skupi i privuče telu ručice i nožice. Jednostrani izostanak ovog refleksa može da ukaže na slabost ili paralizu udova. 

2. Koje reflekse beba ima kada se rodi? Na šta roditelji treba da obrate pažnju?

Po rođenju bebe, roditelji treba da čine ono što u okviru neurološkog pregleda rade dečji neurolozi, a to je - posmatranje deteta.
Potrebno je pratiti da li beba pokreće sve ekstremitete ili, na primer, "štedi" ručicu ili nožicu, ili više pokreće ručicu i nožicu sa jedne strane nego sa druge. Obično su pokreti nesimetrični i nesinhroni, ali je važno da dete istom snagom pokreće sve udove.

Nagli zvuk izazvaće treptaj, što znači da beba čuje. Jaka svetlost izazvaće treptaj, što znači da beba ima očuvan vid. Pri plaču, zatezanje mišića je normalna reakcija.

Šta sve utiče na dobar neurološki razvoj kod beba? Dobar neurološki razvoj je predodređen dobrom genetskom osnovom roditelja, optimalnom i nekomplikovanom trudnoćom i porođajem, odsustvom kongenitalnih i metaboličkih poremećaja kod beba, dojenjem, i zdravom okolinom u kojoj beba boravi. Tokom rasta i sazrevanja, važna je pravilna i zdrava ishrana, bogata vitaminima. Neurološki razvoj je proces za sebe, koji zavisi od rasta i sazrevanja mozga.

Beba prestaje da plače kada je majka uzme u naručje, uživa u kupanju, maženju i dojenju. Međutim, ako je razdražljiva, slabije spava, često se budi, ili se ljuti kada je mama presvlači, mazi ili nosi (a nema znake infekcije i temperature) - takvo stanje može da ukazuje na neke psihološke probleme koji se razvijaju.
Sva odstupanja od navedenog zahtevaju stručnu pomoć.

3. Da li razrokost kod beba može da ukazuje na neki neurološki problem? Ako problem postoji, šta se tada radi?

Razrokost kod beba može da bude oftalmološki problem, i da ukazuje na slabost određenog mišića, koji dovodi do "bežanja" oka ka unutra ili ka spolja.
Ovaj poremećaj kasnije može da se tretira određenim procedurama vežbi, ili da se reši operativnim tretmanom. Razrokost može da bude udružena sa određenim neurološkim ispadima, što može da utvrdi lekar, koji će da predloži dalju dijagnostiku - kako bi se utvrdio uzrok razrokosti koji nije na nivou oka, već u mozgu.

4. Da li kod beba treba podsticati refleks hvatanja, ili je treba podsticati da širi šake - stavljanjem krupnih predmeta u njene ručice? Zašto je to važno?

Refleks hvatanja (stezanje predmeta ili prsta stavljenog na dlan bebe) treba da postoji kod deteta do šestog meseca života. On se ne može podsticati, niti je važno da se podstiče. Izostanak refleksa hvatanja na jednoj strani može da ukazuje na slabost ili oduzetost ručice. Ne treba podsticati dete da hvata svim prstima, jer je to fiziološki nemoguće, zbog procesa sazrevanja mozga.

5. Šta znači kada je beba hipotonična? Kako to utiče na dalji razvoj? Da li postoje vežbe koje mogu da pomognu?

Hipotonija ukazuje na mlitavost mišića, što u nekim slučajevima nije znak bolesti. Neka deca imaju određenu dozu mlitavosti mišića, što će usloviti da kasne u čvrstom držanju glave, sedenju i prohodavanju. Oni izrastaju u osobe koje su predodređene za balerine, gimnastičare, "ljude od gume".
Kod većeg broja dece sa hipotonijom, može da se radi o ozbiljnim neurološkim bolestima. Ta deca zahtevaju pregled dečjeg neurologa - koji će pregledom i dijagnostičkim metodama da utvrdi uzrok hipotonije, kao i dečjeg fizijatra - koji će posle obavljenog pregleda da predloži određene procedure i vežbe koje će detetu pomoći da savlada određene motorne funkcije.