Za potrebe studije, istraživači su proučavali informacije o 795 odraslih osoba iz 3 prethodne studije. Ispitanicima volonterima su davali kapi za nos koje zadrže rinovirus koji izaziva česte prehlade. Nakon izloženosti virusu, približno jedna trećina ispitanika dobilo je prehladu. Kako je studija pokazala, broj prehlada bio je za 52% manji kod ispitanika koji imaju decu u poređenju sa onima koji ih nemaju.

 “Zaključili smo da roditeljstvo smanjuje verovatnoću za dobijanje prehlade kod zdravih odraslih osoba koje su izložene virusu”, rekla je šefica istraživanja Rodleša Snid sa Univerziteta u Pitsburgu.

Ovaj zaštitni efekat se povećavao zajedno sa brojem dece koji ispitanik ima, što znači da što je ispitanik imao više dece, manja je bila šansa da će se prehladiti. Ukoliko roditelji ne žive sa decom, rizik za razvijanje prehlade opada još više – 73% manje u odnosu na ispitanike koji nemaju dece.

“Roditelji imaju manju šansu da će da se razbole bez obzira na prisustvo antitela”, istakli su naučnici, a takođe su zaključili da brak nema nikakav uticaj na otpornost tela na bolesti. Ipak, rizik od prehlade nije bio manji kod mladih roditelja uzrasta od 18 do 23 godine u poređenju sa ispitanicima koji nemaju dece.

Istraživači smatraju da se ove razlike mogu objasniti psihološkim razlikama kao i razlikama u ponašanju. Oni su naglasili da roditeljstvo može imati pozitivan uticaj na razvijanje imunog sistema, ali da je potrebno sprovesti dodatna istraživanja kako bi se preciznije objasnilo na koji način roditeljstvo utiče na imuni odgovor odraslih osoba.

“Naši rezultati ostavili su prostor za nove studije koje će se baviti različitim aspektima roditeljstva kao što su učestalost kontakta sa decom i kvalitet odnosa između roditelja i deteta što može imati uticaj na fizičko zdravlje,” zaključili su istraživači.