Gojazna deca su gotovo sigurno budući pacijenti na kardiologiji, endokrinologiji, imaće mnogo veći rizik od dijabetesa i drugih hroničnih bolesti koje prerano odnose živote. Iako smo svi svesni koliko je gojaznost opasna po zdravlje, gotovo svako peto dete u Srbiji ima višak kilograma. Poslednje istraživanje zdravstvenog stanja stanovništva, koje je sproveo Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut", pokazalo je da se po broju mališana sa viškom kilograma uklapamo u svetski trend - epidemiju gojaznosti.

Pogledajte i Većina dece s viškom kilograma smatra da nije gojazna

Gojaznost - uzrok neplodnosti?Gojazni mladići često će imati problem sa potencijom i sterilitetom, a devojke poremećaje menstruacije. Kod gojaznih devojaka povećan je rizik za tumore dojke u kasnijem životu, jer se kod njih muški hormoni (koje normalno luče nadbubrežne žlezde) transformišu u masnom tkivu u ženske i dolazi do hiperestrogenemije. Masno tkivo pretvara muški hormon (testosteron) u ženski hormon (estradiol).

Za samo nekoliko godina, broj gojazne dece je sa 8,5 odsto porastao na 13,7, ali su te brojke realno i veće, upozorava profesor dr Dragan Katanić, pedijatar-endokrinolog, načelnik Odeljenja za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma Instituta za zdravstvenu zaštitu dece i omladine Vojvodine.

"Kada se navedenim procentima dodaju i prekomerno uhranjena deca, broj dece koja imaju višak kilograma iznosi verovatno oko 17 odsto. Gojaznost je u najvećem broju slučajeva rezultat povećanog unosa kalorija i smanjene energetske potrošnje. Deca previše sede, satima su ispred televizora, računara, čak i kada idu na sportske aktivnosti, vozimo ih automobilom", objašnjava dr Katanić.

Pogledajte i Zbog čega je u porodici jedno dete mršavo, a drugo gojazno?

Kako on ističe, broj gojazne dece uporno raste u Americi i Evropi, kao i kod nas. Srećom, hormonska i sindromna gojaznost su slabo zastupljene, ali bi Svetska zdravstvena organizacija ipak trebalo da razvije stretegiju za borbu protiv viška kilograma, veruje ovaj domaći stručnjak.

On je za "Novosti" objasnio razliku između preterane težine i gojaznosti.

"Gojaznost se definiše kao uvećanje težine (telesne mase) za najmanje 20 odsto od idealne ili povećanje Body Mass Indeksa (BMI) iznad 97 percentila na krivuljama prema uzrastu deteta. BMI se dobija deljenjem težine, izražene u kilogramima sa kvadratom visine, izražene u metrima. Prostor između idealne težine i gojaznosti pripada prekomernoj uhranjenosti", rekao je dr Katanić i objasnio koje su moguće posledice gojaznosti.

Pogledajte i 12 saveta kako da sprečite gojaznost deteta

"Obično se gojaznost u dečjem uzrastu smatra rizikom za šećernu bolest, poremećaj masnoća u krvi, povišen krvni pritisak, srčana oboljenja, zglobne smetnje i depresivne krize", zaključio je.

Takođe, on dodaje da je fizička aktivnost veoma važna - trebalo bi da svako dete (a naročito gojazno) ima organizovanu rekreativnu aktivnost najmanje četiri puta nedeljno po sat vremena. Važno je da ta aktivnost aktivira sve mišićne grupe, zbog čega šetnju ne smatra adekvatnim treningom jer on aktivira samo listove.

Pogledajte i Smanjena fizička aktivnost - uzrok ili posledica gojaznosti?

*Najnovije vesti, rezultate medicinskih istraživanja i savete stručnjaka na temu roditeljstva, zdravlja i lepote možete pratiti na našoj Fejsbuk stranici -YuMama.