Govor je moć sa kojom se rađamo. Moć koja nam omogućava komunikaciju i pomaže da opstanemo, učimo, napredujemo, čitamo, pišemo...

Roditelji obično počinju da traže stručnjaka onda kada primete, najčešće je to oko druge godine, da dete još uvek nije progovorilo, kada dete sa tri godine ima tek nekoliko reči ili potpuno nerazumljiv govor. Naša prva preporuka jeste da čim roditelji primete bilo kakava odstupanja u govrno-jezičkom, psihomotornom i socio-emocionalnom razvoju potraže stručnjaka. 

Veoma je važno da se ukoliko postoji neki od riziko faktora pažljivo prati razvoj deteta i od strane roditelja i od strane stručnjaka kako bi se, ukoliko je potrebno, što ranije počelo sa stimulacijom i odgovarajućim tretmanom. Različiti nivoi razvoja sluha, govora i jezika vezuju se za određeni period, takozvani kritični period.

Najoptimalniji period za govorno-jezički razvoj je period do treće godine pa treba iskoristiti raspoloživi kapacitet. Ukoliko se ranije otpočne logopedski tretman vreme trajanja terapije je kraće, a uspešnost tretmana je mnogo veća. Ukoliko se ti kritični periodi propuste, imajte na umu da su teško nadoknadivi. Treba ih maksimalno iskoristiti. Budite savesni u praćenju normi razvoja predviđenih za uzrast, a u isto vreme, obratite pažnju na načine na koje treba stimulisati dete. 

Od izuzetne važnosti je da roditelj eliminiše sve organske uzroke. Obavezno, dakle, proveriti sluh jer je to prvi nalaz koji će logoped koji radi sa detetom od vas tražiti. 

Često se dešava da se iza govorno-jezičkog poremećaja krije još neki problem, kao što je npr. problem sa pažnjom ili problem sa motorikom ili ipak dete nije sigurno da li treba da piše levom ili desnom rukom (dominantna lateralizacija). Baš zato što celokupan razvoj sadrži mnogo tananih aspekata, međusobno isprepletanih, timski pristup i rad, a i evaluacija rezultata čine srž i temelj dobrih rezultata. A tim čine logoped, reedukator psihomotorike, psiholog, somatoped, defektolozi raznih profila ali i sami roditelji (kao koterapeuti). 

Dragi roditelji, ukoliko vaše dete nije imalo faze gukanja i brbljanja, prva reč se nije pojavila na vreme (oko prve godine života), primetili ste da detetov rečnik nije dovoljno bogat, ne poznaje odnos delova tela i njihove položaje, ne drži olovku adekvatno, trag olovke je previše jak ili slab, ne poznaje analizu i sintezu glasova u rečima, ne želi da dodirne materijale koji su previše mekani, tvrdi ili ljigavi, predlažemo vam da se obratite stručnjacima (logoped, psiholog, reedukator psihomotorike, somatoped, senzorni integrator) koji će zajedničkom opservacijom proceniti govorno-jezički, psihomotorni i socioemocionalni razvoj vašeg deteta.

Korisne vežbe za razvoj govora pogledajte u galeriji:

Koji je to najoptimalniji period za govorno-jezički razvoj i do kada nije kasno da dete progovori objašnjava logoped Nataša Čabarkapa.