Koža novorođenčeta je jedinstveni entitet. Tanja je, nežnija i osetljivija nego kod malo veće dece ili odraslih. Potrebno je da protekne određeno vreme dok žlezde ovog tkiva ne «sazru», to jest adaptiraju na uslove života izvan materice. Zato su različiti oblici osipa, perutanja i sitnih akni - tipične pojave na koži u prvih nekoliko meseci bebinog života. One najčešće prođu «same od sebe». Neke ospe ili, čak, plikovi na malenom biću izgledaju roditeljima strašno. Ponekad im je i ime zastrašujuće: na primer, Eritema toksikum. Ali, to je bezopasno stanje (crveni osip neravnomerno rasprostranjen po koži), koje se povlači posle tri-četiri dana. Najbolje je da ga ne dirate, osim ako lekar ne preporuči drugačije.

Kod beba se razlikuje nekoliko vrsta osipa, a za sve važi pravilo: «ne dirati». Tretman i nega kože se sprovode samo toplom vodom, bez dodataka sredstava koja bi mogla da je još više iritiraju. Kod pelenskog osipa, treba menjati pelenu odmah kada je zaprljana, a te delove tela prebrisati ili oprati toplom vodom i sušiti na vazduhu što češće i što duže. Najbolja je zaštita osetljivih delova cinkovom pastom. Ružičasta ili crvena koža, sa sitnim plikovima na gornjem delu tela ili u kožnim naborima, muči većinu novorođenih beba, a najčešće se pojavljuje na delovima tela gde se koža brzo zagreje: guza, lice, vrat, ramena i pazuh - to je takozvani vruć osip. Bebu stoga treba rashladiti, obući lagano, u pamučnu odeću. Ponekad pomaže kupanje ili prebrisavanje osutih delova. 

Tokom prvih nedelja života, pojava osipa i fleka na bebinoj koži je retko kada znak ozbiljne infekcije, jer novorođenče još uvek štiti nasleđeni imunitet.

Ponekad osip može da ukaže na ozbiljnije oboljenje. Sve dileme obavezno proverite kod lekara, a naročito ako beba povraća, ako ima povišenu telesnu temperaturu (iznad 37,5 stepeni), ili ako je uznemirena.

Anđelka Kotević, viša medicinska sestra, šef službe «Halobeba»u Gradskom zavodu za javno zdravlje