Prva privatna banka jajnih ćelija u Velikoj Britaniji otvara se danas, 17. septembra 2013. godine sa ciljem da se pomogne ženama koje žele da postanu majke.

Donatorima će biti plaćeno do 750 funti po donaciji, a ova isplata je način na koji klinika želi da utiče na manjak donatora i podstakne svoje sugrađane da pomognu onima kojima je teže da ispune san da postanu roditelji. Pacijenti će, s druge strane, platiti oko tri hiljade funti za donacije, kao i pet hiljada za vantelesnu oplodnju.

Takođe, "Londonska banka jajnih ćelija", koja je osnovana u saradnji s "Bridž centrom" i "Londonske ženske klinike", pokriće putne troškove, radne sate koje je donatorka izgubila ako je izostala s posla i troškove za plaćanje bebisiterke ukoliko je njoj ostavila decu za vreme koje je odvojila doniranju. Naime, žene moraju posetiti kliniku do osam puta pre nego što konačno doniraju jajnu ćeliju.


Jedan od ciljeva klinike jeste i bezbednosni razlog - da odvrati roditelje od traženja pomoći u drugim zemljama, jer tako ne mogu biti sigurni kakvog je kvaliteta materijal koji će dobiti.

Međutim, kritičari ove klinike plaše se da bi mlade žene kojima je potreban novac mogle biti iskorišćavane kao donatori, bez pravog razumevanja o tome šta potpisuju i kakve rizike ovakav dogovor nosi sa sobom. Naime, lekovi koji se koriste kako bi se pojačala proizvodnja jajnih ćelija mogu izazvati sindrom hiperstimulacije jajnika, stanje koje se može okončati fatalnim ishodom jer jajnici ne mogu da se izbore s viškom jajnih ćelija koje se oslobađaju.


Džozefin Kvintvel, iz udruženja "Komentar o reproduktivnoj etici", smatra da je danas lako zamisliti ranjivu mladu ženu koja se odriče svojih jajnih ćelija za novac.


Uz to, žene koje doniraju jajne ćelije u mladosti mogu kasnije u životu imati probleme da začnu znajući da imaju sopstvenu biološku decu koju podiže neko drugi.

Zahtevi za donacijama u vidu jajnih ćelija su sve češći, jer žene ćesto odlažu rođenje deteta do trenutka kada je kasno i kada njihov organizam nije više u stanju da iznese porođaj.

Dr Kamal Ahudža, direktor "Londonske ženske klinike", očekuje profesionalnu saradnju s budućim donatorkama i da se klinici jave žene koje su već majke i žele da drugi osete lepotu roditeljstva.

Ipak, iz klinike podsećaju da će donatorke posećivati savetovalište, kao i da će im biti rečeno da imaju pravo da potraže decu rođenu upotrebom njihovog genetskog materijala kada ona napune 18 godina.

Banke jajnih ćelija više nisu retkost u medicinskom svetu. Mnoge žene koji žele da postanu roditelji onemogućeni su zdravstvenim razlozima da biološkim putem ispune taj svoj san. U tome pomažu klinike i donatorke koje budućim roditeljima ulepšaju život.

Privatne klinike ovog tipa mogu se pronaći širom sveta, a među najpoznatijima su američke "Gaj i Sveti Tomas", "Moja banka jajnih ćelija", "Donacija jajne ćelije SAD", "Boka plodnost" i japanska "Mreža donatora jajnih ćelija".

Tamara Sorak