Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja u 2019. podnelo je 41 zahtev za pokretanje prekršajnog postupka protiv poslodavaca koji su kršili prava trudnica i porodilja, što je skoro duplo više nego lane, kada je protiv nesavesnih poslodavaca podneto 27 zahteva.

Prema podacima resornog ministarstva od 1. januara do 18. decembra 2019. povodom zahteva trudnica i zaposlenih koji su koristili porodiljsko odsustvo, odsustvo sa rada radi nege deteta i odsustvo sa rada radi posebne nege deteta Inspektorat za rad je izvršio 192 inspekcijska nadzora, a na osnovu utvrđenih nepravilnosti inspektori rada su doneli 72 rešenja iz oblasti radnih odnosa, kao i 62 mere na zapisnike kojima su naložili otklanjanje utvrđenih nedostataka, doneli su sedam ukazivanja, a podnet je i 41 zahtev za pokretanje prekršajnog postupka protiv poslodavaca.

Prema njihovim rečima, najčešći razlozi obraćanja trudnica i porodilja odnosili su se na to da poslodavac nije isplatio naknade zarada za vreme bolovanja ili odsustva, zatim da je poslodavac otkazao ugovor o radu trudnici usled isteka ugovora o radu, a suprotno članu 187 Zakona o radu, da poslodavac nije dostavio dokumentaciju Republičkom fondu zdravstvenog osiguranja ili Gradskom sekretarijatu socijalne zaštite, kao i da je poslodavac prestao sa radom a da nije zaposlenoj trudnici i porodilji omogućio da ostvari prava u Nacionalnoj službi za zapošljavanje.

Trudnice i porodilje javljale su i preko besplatne telefonske info linije Ministarstava. Od 22. jula, kada je osnovana, pa da 18. decembra upućena su 332 telefonska poziva.

- Pojedine prijave se odnose na poslodavce u stečaju i na neaktivne poslodavce, a neke predstavljaju i pitanja ili se ne odnose na domen nadležnosti inspekcije rada. Takođe, pojedine prijave se ne odnose na status zaposlenih trudnica i porodilja, već na druge zaposlene, kao i na lica koja nisu u radnom odnosu niti su radno angažovana. Određene prijave se više puta ponavljaju, čak i 20 puta, a pojedine prijave su prazne, bez ostavljene poruke – objašnjavaju naši sagovornici.

Na osnovu pristiglih prijava inspektori rada su do 18. decembra 2019. godine reagovali na 215 prijava, tako što su izvršili 109 inspekcijskih nadzora i dali 106 saveta putem telefona povodom prijava za koje inspekcija rada nije nadležna, već je nadležan sud.

Koordinatorka pravnog savetovališta Centra za mame Nela Todorović kaže za "Blic" da pozdravlja uvođenje info linije.

- Moram priznati da od kada postoji ta linija i takozvana crna lista poslodavaca, sve je manji broj zloupotreba i očiglednih kršenja prava trudnica i porodilja kao što je to bilo ranije, tako da smo stekli utisak da ta linija dobro funkcioniše. Smatram da sve žene treba da iskoriste svoja prava i da ne treba da se plaše da prijave poslodavce ukoliko ih na bilo koji način ugrožavaju. Uvođenjem info linije im je olakšan čitav postupak jer se obično u manjim sredinama plaše da će poslodavac u dosluhu sa inspekcijom otkriti ko ga je prijavio, a ovako se obraćaju direktno Ministarstvu i zaista mislim da onda nema razloga za brigu – objašnjava nam Nela Todorović.

Kaže i da se njihovom pravnom timu u poslednje vreme obraćaju porodilje i trudnice zbog problema sa poslodavcima mahom zbog nekih zabuna oko obračuna naknada, zatim zbog dobijanja nižih radnih mesta po povratku sa porodiljskog i u poslednje vreme sve češće zbog gašenja firmi kada ostaju bez posla i sigurnosti, a ispostavi se da isti poslodavac otvara firmu pod drugim imenom.

Crna lista poslodavaca

Od 23. jula 2019. godine na sajtu Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja objavljuje se Spisak poslodavaca kod kojih su utvrđene nepravilnosti u vezi s ostvarivanjem prava po osnovu trudnoće, porodiljskog odsustva, odsustva sa rada radi nege deteta i odsustva sa rada radi posebne nege deteta.

Na osnovu izvršenih inspekcijskih nadzora od 23. jula do 15. decembra 2019. na Spisku su se našla 24 poslodavca kod kojih su utvrđene nepravilnosti u vezi s ostvarivanjem prava 14 trudnica i 10 porodilja. Inspektori rada su protiv njih podneli 14 zahteva za pokretanje prekršajnog postupka, doneli su 12 rešenja i naložili su 18 mera na zapisnik.

Inače, kazna za svaki od pomenutih prekršaja kreće se od 800.000 do dva miliona dinara za poslodavca sa svojstvom pravnog lica, od 300.000 do 500.000 dinara za preduzetnika, a od 50.000 do 150.000 dinara za odgovorno lice u pravnom licu.