Ciste na jajnicima predstavljaju čestu problematiku reproduktivnih organa žena. Najveći broj tih cista je bezopasan, odnosno benigan i mogu se javiti u svakom životnom dobu žene, počevši od detinjstva i adolescencije pa do perimenopauze i senijuma.

Šta kada se cista na jajniku pojavi i dijagnostikuje tokom trudnoće? Ciste na jajnicima javljaju se tokom trudnoće sa učestalošću od 1,14-2,3%.

Postoje različite vrste cista

Kod budućih majki, 14-38% svih formacija dijagnostikuje se funkcionalnim cistama, odnosno privremenim. Među njima je i cista žutog tela jajnika tokom trudnoće (lutealna žlezda). Ova vrsta ciste jajnika se javlja tokom rane trudnoće.

Žuto telo se formira nakon ovulacije i proizvodi hormon progesteron u prvom tromesečju trudnoće. Ali posle 12 nedelja, ovu funkciju preuzima formirana placenta - a lutealna žlezda se obično rešava, kao i cista koja se razvija iz nje. Folikularna cista se takođe smatra funkcionalnom, ali je veoma retka kod žena koje očekuju dete, učestalost takvih slučajeva je 0,7%.

Lekari uključuju faktore rizika za razvoj funkcionalnih cista kod trudnica:

  • starost od 20 do 35 godina,
  • pušenje (kod pušača se otkrivaju dva puta češće nego kod nepušača),
  • istorija lečenja neplodnosti,
  • neredovni menstrualni ciklusi pre trudnoće,
  • inflamatorni procesi karlice, endometrioza, bulimija

Ali buduće majke takođe mogu razviti ciste, koje, za razliku od funkcionalnih, ne prolaze same. To uključuje, na primer, paraovarij, formiraju se iz epididimisa. Postoje i druge vrste cističnih formacija, a tačnu dijagnozu može postaviti samo lekar nakon sprovođenja neophodnih istraživanja.

Ima li razloga za zabrinutost?

Funkcionalne ciste obično nisu opasne i nestaju same. U većini slučajeva ne izazivaju zabrinutost kod žena - otkrivaju se samo tokom rutinskog ultrazvuka, kao što je cista žutog tela jajnika tokom trudnoće. Ali takve formacije i dalje zahtevaju stalno praćenje.

Važno je sprečiti rast ciste na 5-10 cm, inače može početi da vrši pritisak na creva i bešiku. To dovodi do bolova u donjem delu stomaka i karlice, nadimanja, otoka i čestih nagona za mokrenjem. Ako se cista jajnika dijagnostikuje tokom trudnoće, akutni i iznenadni bol u stomaku, kao i mučnina, povraćanje i skok temperature na 38°C su signali da je potrebna hitna medicinska pomoć.

Nepotrebne komplikacije

Na osnovu medicinske prakse, veruje se da je cista levog jajnika tokom trudnoće manje opasna - cista desnog jajnika je češće komplikovana patologijama. Ovo se objašnjava činjenicom da je na desnoj strani vaskularna mreža više razgranata, a krv intenzivnije cirkuliše.

Ako cistična formacija ne nestane, već raste sporo, onda se obično uklanja nakon porođaja . Ako nastavi da se značajno povećava u veličini i preti komplikacijama, laparoskopska operacija se izvodi (kroz male punkcije u abdomenu) tokom gestacije. Međutim, operacija jajnika kod trudnica povećava rizik od akušerskih komplikacija, to potvrđuju istraživanja.

Zbog toga je potrebno da lekar veoma precizno proceni kako cista jajnika utiče na trudnoću u svakom konkretnom slučaju kako bi odabrao najprikladniju opciju lečenja. Za benigne lezije preporučuje se strategija čekanja i praćenja. Ako cista ne nestane nakon 16 nedelja, a uoče se septacije, tvrde komponente i čvorovi, onda je neophodno dalje ispitivanje.

(Yumama)

BONUS VIDEO:

"CARSKI REZ NIJE ZAMENA ZA PRIRODNI POROĐAJ, VEĆ NUŽNO ZLO!" Ginekolog: 99 odsto žena može i treba da se porodi prirodnim putem  kurir televizija