Da vas pitam, kako dišete ovih dana? Da li vas je strah? Da li vam aplikacija i Android ili Apple kutija dodatno diktira život? Kako spavate? Da li ste počeli da mislite da smo u polarnom krugu i svedočimo pojavi belih noći? I ono najvažnije DA LI STE POČELI DA VERUJETE DA  KLIMATSKE PROMENE NE DISKRIMINIŠU? 

U septembru smo snimili prve u istoriji Srbije edukativne podkaste o uticaju klimatskih promena na zdravlje i ukazali na to šta nas neminovno u skorijoj budućnosti čeka. 

Oni osetljiviji su i pre ovih dana primetili da nešto sa vazduhom nije u redu. Unazad par godina, kada bih odlazila poslom u Smederevo, prvo bih posetila apoteku i kupila pastile za grlo. Nakon što bih došla u Beograd, stanje bi se popravilo. Naravno rezultat je bio jasan, sve mi se dešavalo usled lošeg kvaliteta vazduha. 

No, šta su to klimatske promene i kako utiču na zdravlje ljudi? 

Klimatske promene su širok spektar pojava nastalih pretežno izgaranjem fosilnih goriva, koja otpuštaju gasove sa efektom staklene bašte, koji na dalje dovode do povećanja i zadržavanja toplote u zemljinoj atmosferi. Nažalost, krivci smo mi - koristimo fosilna goriva, previše vozimo, neplanski krčimo šumu, ne pazimo šta jedemo i u kojoj meri, ali o uticaju i načinu uticaja ishrane na klimatske promene u sledećem tekstu... Da, verujete mi, u svetu klimatskih promena sve je povezano, nema imuniteta, nema vakcine i nema povlašćenih. 

Krivični zakonik Republike Srbije je u svojoj glavi 24 predvideo Krivična dela protiv životne sredine gde se, kao član koji najviše dolazi do izražaja ovih dana, izdvaja član 268 – Povreda prava na informisanje o stanju životne sredine i glasi:"Ko protivno propisima uskrati podatke ili da neistinite podatke o stanju životne sredine i pojavama koji su neophodni za procenu opasnosti po životnu sredinu i preduzimanje mera zaštite života i zdravlja ljudi, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine"  i član 260 – Zagađenje životne sredine i član 261 - Nepreduzimanje mera zaštite životne sredine

Takođe bih istakla da Republika Srbija još od 2004. godine ima Zakon o zaštiti životne sredine

Prema zvaničnom izveštaju UN iz juna 2019, stanovnici Zapadnog Balkana udišu vazduh koji je do pet puta lošiji od zdravstveno propisanog i dozvoljenog. Usled toga, živimo kraće u proseku 1,3 godine, oboljevamo više, a svaka peta prevremena smrt je posledica zagađenja vazduha.

Zakon o klimatskim promenama nemamo, ali to ne znači da one kod nas ne postoje, ali takođe to ne znači da treba da zažmurimo i okrenemo glavu. 

Krivac za klimatske promene smo mi, stanovništvo, mi i snosimo posledice koje, doduše, bole tek kad poput ovog vazduha postanu vidljive. Iste posledice snosili smo i pre, sećate se, u oktobru smo pričali takođe o lošem kvalitetu vazduha, ali bilo je to najtoplije Miholjsko leto i niko nije obraćao pažnju na CO2, SO2,PM10, PM 2,5... 

Još u februaru 2019, objavila sam spisak termoelektrana koji su najveći emiteri SO2 i PM čestica, to tada nije bilo zanimljivo. Ne krivim nikoga, dok nas ne zaboli ne verujemo. 

E sada boli, sada... 


Posledice klimatskih promena već uveliko trpimo, Foto: Shutterstock

PM10 čestice su nevidljive ubice iz vazduha. Predstavljaju sastavni deo prašine i manje su od 10 mikrometara i sastoje se od smeše dima, čađi i kiseline, uz dodatak teških metala kao što su olovo, kadmijum, nikl i arsen. One su posledica kombinovanog uticaja grejanja, saobraćaja i industrije. To su čestice veličine 10 mikrona, a u prirodi su postoje i one manje, od 4, 2.5 pa i 1 mikron. Dozvoljena vrednost ovih čestica u vazduhu je 50 mikrograma po kubnom metru, a to je i maksimalna vrednost koju Svetska zdravstvena organizacija smatra bezbednom po ljudsko zdravlje. Nažalost, ove čestice uvek idu u pratnji PM2,5 čestica koje, samim tim što su još lakše, brže dospevaju u naš organizam, tačnije direktno u krvotok i alveole. 

Da pojednostavim, PM10 i PM2.5 nije moguće odvojiti ili oko dve trećine tih sitnijih čestica zapravo se nalazi u PM10. Zahvaljujući tome, u naš organizam unosimo sve najgore industrijske otrove.

Prema zvaničnim podacima, koncentracija navedenih čestica je višestruko povećana u odnosu na dozvoljeni maksimum. U 2012, 661.000 dece starosti do pet godina u svetu je izgubila život usled zagađenja vazduha. 

Ono što moram istaći je to da posledice vrebaju još u prenatalnom periodu, da ne pogađaju samo disajne organe, već nam donose ceo spektar oboljenja. Još ako bih vam sada pisala o uticaju poplava, suša, toplotnih talasa na zdravlje, izazvala bih zdravstvenu anksioznost ukoliko je već nemate kada pogledate kroz prozor.

Da su klimatske promene stvarne i ozbiljne govori nam i to da je prvi put Global Risk Report, Svetskog ekonomskog foruma za 2020. godinu, na prvih pet mesta stavio posledice klimatskih promena. 

Za sada se čini da gubimo bitku, ali ukoliko ozbiljno shvatimo svoju odgovornost i preduzmemo odgovarajuće mere - sistemska i sveobuhvatna edukacija na svim nivoima (jer klimatske promene se ne odnose samo na zagađenje vazduha), moći ćemo da se adekvatno odupremo, da posledice ublažimo i da se adaptiramo. Naravno, bespredmetno je isticati neophodnost primene zakonskih propisa, jer bez zdravog stanovništva nema ni napretka, nema zemlje, uzalud nam je sve.