Mnogi mališani muku muče sa alergijom na sunce. Pedijatar i alergolog dr Saša Milićević otkrio je da li postoji neka prevencija i dao mnoge korisne savete.

"Alergija je samo jedna vrsta neželjene reakcije na sunce. Tu ne računamo kada dete izgori, kada se pojave opekotine od sunca, to je drugo. Ali alergija je imunološka reakcija, upravo na ovaj način se manifestuje, javlja se neviđeni svrab, ti mehurići znaju da budu neprijatni, onda dete to raščeše, pa se onda sekundardno inficira, pogotovo ako je ručica u pesku. To može ljudima zaista da pokvari odmor. To je karakteristično za decu, ali i za odrasle. Sve više ljudi reaguje, to su uglavnom ljudi koji su svetlije puti, mada ne mora da bude, mogu da budu i tamnije osobe, ali to su promene koje je obično lako prepoznati", rekao je dr Milićević u emisiji "150 minuta" na TV Prva.

On je dodao da su deca i osobe koje inače imaju alergiju, ekcem, atopijski dermatitis, alergiju na hranu, sklonija i alergiji na sunce, mada to nije pravilo. Kada je reč o osipu koji se pojavljuje na koži, doktor ističe da može da se pojavi nekoliko minuta nakon izlaganja suncu, ali i nekoliko dana posle.

"Karakteristično je da to izgledaju kao male bubuljice, ali obično kasnije pređu u mehuriće, najčešće su na otvorenim delovima tela, ali nekad se desi i gde je kupaći kostim. To su uglavnom reakcije koje nisu previše strašne, samo su dosadne, ali postoje situacije kada može da bude jako nezgodno i dete može da bude lošeg opšteg stanja, da dobije temperaturu, da bude malaksalo, da dođe do pada pritiska, znači prava alergija na sunčeve zrake".

Dr Milićević ističe da su alergije mnogo blaže kada je dete namazano kremom sa zaštitnim faktorom.

"Mnogo je bolja situacija kada je dete namazano kremom sa zaštitnim faktorom, dete je zaštićenije, ali može da se nekada desi i da bude reakcija na ta sredstva protiv sunčevog dejstva. Dete treba zaštititi, što većim faktorom, za malu decu je najbolji faktor 50, a kod starije dece od 30 do 50. Nekad se desi ako dete dobije alergijsku reakciju, ono mora da bude van sunca, a onda roditelji posle stave kremu za sunčanje, onda bude još jača reakcija. O tome treba voditi računa".

Alergolog je objasnio i šta treba raditi ako već znate da dete ima alergiju na sunce, a idete na letovanje, na bazen i slično.

"Postoje odlični lekovi, to su lekovi iz grupe antihistaminika, ima ih dosta. Treba imati u vidu ako je dete ranije imalo takvu rekaciju, treba početi pre odlaska na more, na plažu, na jezero. Ovi lekovi sprečavaju da se oslobađa taj histamin koji je osnova te alergijske reakcije. Niko ne zna tačno zašto nastaje ta alergija, ali organizam reaguje na sunce kao na nešto štetno i pokušava da nas odbrani tim histaminom".

Doktor je dodao da postoje i kreme na bazi antihistaminika, ali da mogu da pomognu i hladne obloge ili tuširanje hladnom vodom, kako bi se smanjio svrab i proširenje krvnih sudova. On je upozorio i da kada dete već dobije alergijsku reakciju na sunce, ne sme dalje da se izlaže suncu.

"Ne treba mazati zaštitni faktor na nadraženu kožu, dete mora apsolutno da bude van sunca. To je isto kao i kad izgorimo, na to ne može sunce, čak ni ujutru. Može da bude u hladovini, ali treba imati na umu da se sunčevi zraci odbijaju od vode – mora, jezera, bazena, reka, od peske, šljunka, postoji ta refleksija".

Dr Milićević je istakao da ako dete ima alergiju na sunce, verovatno će je imati i sledeće godine, mada to nije pravilo, niti se može znati kada će se opet javiti reakcija.

Alergolog je objasnio i da li nešto može da se uradi preventivno, pored uzimanja antihistaminika nekoliko dana pre izlaganja suncu.

"Hrana koja u sebi ima dosta kalcijuma, karotena, vitamina C, doprinosi tome da reakcija bude ređa ili slabija. Treba malo izbegavati gazirana pića, obojena pića, ona nekad daju alergije, a deci davati puno vode ili limunade, ali voda je osnova", zaključio je.

BONUS VIDEO:

alergija na sunce TikTok/orlamcglynn