Stručnjaci, roditelji i nastavnici sve više su zabrinuti za negativan uticaj koji društvene mreže imaju na decu i mlade. Mentalno zdravlje mladih je sve ugroženije, a stručnjaci veruju da to i te kako ima veze sa društvenim mrežama.

"Vidimo mnogo mentalnih bolesti koje proističu iz prekomerne upotrebe društvenih mreža, onlajn nasilja i zavisnosti od ekrana", rekla je za theguardian.com dečji psihijatar dr Emili Semer. "Deca nestaju u onlajn svetovima, ne mogu da spavaju, imaju problema sa pažnjom, impulsivna su, emocionalno neregulisana i agresivna".

Sve to su neki od razloga zašto je savremenoj deci potreban digitalni detoks.

Izveštaji pokazuju da samo tri odsto dvanaestogodišnjaka u Velikoj Britaniji nemaju svoje telefone, ali stručnjaci svakako misle da deo rešenja treba da bude ne samo oduzimanje ekrana deci, već i njihovo angažovanje u drugim aktivnostima, pre svega napolju.

"Vreme provedeno napolju snižava stres, poboljšava raspoloženje i pomaže u izgradnji otpornosti", poručuje dečji psiholog dr Kimberli Benet. "Studije su pokazale da samo 20 minuta provedenih napolju, u prirodi, može decu da učini znatno srećnijom. Penjanje na drvo, na primer, uči ih da rešavaju probleme, da budu uporni i procenjuju rizik, što je mnogo značajnije od brze nagrade koju dobijaju kroz igrice".

Naravno, dodatni plus je što su deca na ovaj način i fizički aktivnija, a stručnjaci upozoravaju da većina mališana ne ispunjava preporuke o minimalnoj količini dnevne fizičke aktivnosti. Fizička aktivnost je, ističu, jednako važna za razvoj mozga, koliko i za razvoj tela.

Igranje napolju pomaže deci i da steknu neke važne veštine, poput timskog rada i nezavisnosti – veštine koju su prethodne generacije imale mnogo više prilika da vežbaju.

Stručnjaci podvlače da je digitalni detoks značajan za sve, a posebno za mališane u razvoju, kojima vreme provedeno daleko od ekrana i društvenih mreža pomaže da budu ono što jesu, da se fokusiraju na povezivanje i komunikaciju uživo, koja je ključna kako bi izrasli u komunikativne ljude.

"Socijalno, igranje napolju im pomaže da pregovaraju, sarađuju i uče se pravim prijateljstvima. Kada dođe do nesporazuma, moraju to da reše, za razliku od situacija u igricama gde, kada dođe do rasprave, obično se završi tako što neko prosto napusti igricu. Previše vremena pred ekranima, s druge strane, povezuje se sa iritabilnošću, lošim spavanjem i kraćim trajanjem pažnje. Igranje napolju pomaže da se uspostavi balans", poručuje dečji psiholog Benet.

Ona je podsetila da deca imitiraju odrasle, te da ako smo mi, odrasli, zalepljeni po ceo dan za telefone umesto da provodimo vreme napolju, onda će i mališani želeti ekrane.

"Nije stvar u zabrani ekrana, već u tome da im realan život postane zabavan. Neka boravak napolju postane navika, deo svakodnevnih rituala – prošetajte pre odlaska na posao, idite biciklom do škole..."

Isprobajte nekoliko različitih aktivnosti napolju i vidite u čemu dete najviše uživa – neki možda vole da idu u dečji park, drugi da voze bicikl, treći da sade biljke u bašti... Dajte im priliku da pronađu nešto što vole i što će želeti da rade, a što je usput dobro i za njihovo mentalno i fizičko zdravlje.

BONUS VIDEO:

Digitalna demencija kod dece Izvor: Digitalna demencija kod dece