Poslednja, vrlo poražavajuća statistika, pokazala je da oko 80 odsto predšolaca ima neki problem u govoru. Audiolingvista logoped dr Silvana Punišić govorila je o tome u emisiji "150 minuta" na TV Prva, gde je prokomentarisala ovaj podatak.
"Mi sve ređe susrećemo decu koja imaju samo problem u izgovoru glasova, što ne znači da nema takve dečice. Crveni alarm je uključen odavno, mi govorimo 20 godina da je ogroman broj dece koja ne progovaraju na vreme, koja navrše četvrtu ili petu godinu, a da ne razviju rečenicu, ne razviju komunikaciju. Poslednjih desetak godina imamo da kažem skoro pandemijske razmere poremećaja iz spektra autizma kojem teško možemo da doskočimo i mi i stručnjaci u svetu. Tih 80 odsto koje ste naveli, možemo reći, ali to bi značilo da u svakom odeljenju više od polovine ima neki problem".
Dr Punišić objasnila je kako bi trebalo da izgleda razvoj govora, ali je podvukla i da on počinje od rođenja, pa čak i pre toga.
"Progovaranje počinje oko prve godine, sa dve godine bi dete već trebalo da ima razvijenu rečenicu i fond od oko 300 reči, to je nešto što se od samog začeća, a intenzivno od samog rođenja razvija. Nije govorni jezik nešto što nastaje sa godinu dana, nije rečenica nešto što se javlja sa dve, konverzacija, socijalni govor posle treće, a sa pet godina moramo da imamo skoro savršen govor, skoro savršenu gramatiku jer između pete i šeste već imamo školarce".
Stručnjakinja je objasnila i šta utiče na pojavu problema u govoru.
"Govor kao jedna od najsloženijih neurorazvojnih funkcija nastaje kao, da kažem, skup genetskih ili naslednih i sredinskih činilaca, tako da imamo udela i jednih i drugih. Naravno, biološki kapacitet dete dobije od svojih roditelja, sredina je ta koja mora da mu pruži stimulaciju i podršku, znači moramo sa detetom da govorimo, ne smemo ga izlagati preko mere elektronskim medijima, moramo da radimo na njegovom motoričkom, senzornom razvoju. Moramo veliki deo dana posvetiti njegovom razvoju".
Dr Punišić upozorila je da se problemima u govoru ne smatra samo nepravilan izvor pojedinih glasova, već je to samo jedan segment problema u govoru.
"Moram da upozorim roditelje na ogroman broj dece i nadolazeće problematike. Imamo trogodišnjake bez ijedne reči, sa poremećajem ponašanja, teško mi je da iznesem koliko to u praksi izgleda složeno. U Institutu je svakog dana od 150 do 200 dece na dnevnom tretmanu, skoro tri meseca se čeka za prijem, iako prijem realizujemo svakog radnog dana".
Audiolingvista logoped na kraju je objasnila i koji znaci ukazuju na probleme u govoru, ali i kolika je važnost rane intervencije.
"Važno je da roditelj uoči da ako dete staro 12 meseci nije prošlo period brbljanja, nije se pojavila prva reč, ne razume elementarni govor okruženja, ne gleda svoju mamu, tatu u lice, neutešno plače bez nekog povoda, nema emocionalnog izraza na njegovom licu, stalno radi neke ponavljajuće radnje koje nisu primerene njegovom uzrastu, da odmah zatraže pomoć. Rana intervencija je pre druge godine, ukoliko učinimo takav korak, dete ima šansu da razvije svoje potencijale do maksimuma", poručila je dr Punišić.
BONUS VIDEO:
Još uvek nema komentara - sjajna prilika da pokreneš diskusiju.