Ako novorođenoj bebi dodirnemo prstom dlan, ona će da nas jako stisne. To je refleks hvatanja šakom, sa kojim se sve bebe rađaju. On se postepeno gubi do kraja trećeg meseca, i do tada ga ne treba stimulisati, osim u cilju dijagnostike.

Vežbam hvatanje

Sa dva meseca, beba pogledom fiksira predmet. U nastojanju da ga dohvati pokretima tela, počinje da otvara stisnutu pesnicu. Kada udara igračke, to radi pokretom iz ramena. U trećem mesecu, beba sa otvorenim šakama počinje najpre da dodiruje jednom rukom drugu, da ih privlači sebi i stavlja u usta. Kada uzme pruženi predmet na dodir - najčešće zvečku, više je usredsređena na ruku nego na sam predmet koji drži. Od refleksnog hvatanja u prvim mesecima, preko instinktivnog, beba postepeno dolazi do namernog hvatanja i držanja igračke. Krajem petog meseca, prvi put može da predmet koji drži u jednoj ruci - preko središnje linije tela prebaci u drugu ruku. To je jako važan momenat u razvoju, koji pokazuje da obe polovine velikog mozga funkcionišu zajedno.

Grlim, bacam, podižem

U osmom mesecu, beba može da drži po jednu kocku u svakoj ruci. Neće ih ispustiti kao što je to radila do tada.

Važna stimulacijaDa bi se razvoj fine motorike odvijao nesmetano, neophodno je da dete bude stimulisano - pre svega odgovarajućim igračkama (zvečka u jasnim, kontrastnim bojama, zvonce, igračke koje vise u vazduhu - na dohvat ruku, kocke koje mogu da se slože jedna u drugu, perlice-nizalice, lopte različitih veličina, slagalice, slikovnice, geometrijski oblici, plastelin). Važno je učestvovati u igri, pokazati detetu kako se nešto radi i ohrabriti ga da pokuša ponovo, bez obzira na prethodne neuspehe.

U ovom uzrastu dolazi do najznačajnijeg momenta u razvoju fine motorike: koordinacije ruke-oči. To se dešava kada beba počne da pruža ruke na gore i hvata igračke. Krajem devetog meseca, beba može voljno da otvori šaku, i ne samo da ispusti predmet, već i da ga baci. Ta veština je jako uveseljava, pa će svaku igračku koju uhvati da baci, i pritom pažljivo posmatra kako pada. Kroz ova iskustva, beba uči da neke stvari padaju brže a druge sporije. Takođe, po prvi put spoznaje prostornu dubinu i zapaža zvuk igračke koja pada.

Do ovog uzrasta, bebe ili udaraju igračke ili ih stavljaju u usta. Sada po prvi put koriste igračku na pravi način: medu grle, čekićem udaraju, okreću brojčanik telefona, pritiskaju dugmiće... Sa postignutim stepenom koordinacije, mogu kašiku sa hranom da prinesu ustima.

Premeštam, razmeštam

Kada može da hvata predmete sa lakoćom, beba počinje da ih pomera i premešta. Nakon dobre manipulacije krupnim predmetima, u desetom mesecu počinje da pokazuje interesovanje za detalje. Mrvice na stolu ili podu će da pokupi palcem i kažiprstom kao pincetom, nakon čega će ih strpati u usta. Usavršavanjem tog pokreta, počeće kao kleštima - palacem i kažiprstom da skuplja sitne perle ili pločice, i da ih ispušta u posudu. Da bi to mogla da radi, potrebna je mišićna zrelost i izuzetna koordinacija pokreta.

Otvaram, zatvaram

Sa godinu dana, beba po prvi put može da drži dve kocke u jednoj ruci.

Šta sve dete može da radi pre polaska u školu?Do polaska u školu, naučiće da napiše svoje ime, da okreće stranice knjige, sipa vodu iz bokala u čašu, zakuca ekser, obuje cipele. Sve ove veštine se uče posmatranjem odraslih dok to rade, a usavršavaju praksom.

Sve veću kontrolu ruku će upotrebiti da otvara i zatvara fioke i vrata plakara, da stavlja zatvarač na flašicu, vadi igračke iz posude i ponovo ih vraća. Većina beba za svoj prvi rođendan nauči "taši-taši", kada može i da uhvati veliku loptu koja joj se dokotrlja, a počinje i da okreće strane slikovnice.

Žvrljam, gradim, nižem

Bebe sada počinju da oponašaju šaranje olovkom po papiru, da stavljaju dve kocke jednu u drugu, da grade tornjeve od kocki. U uzrastu od osamnaest meseci do dve godine, bebe počinju da bacaju predmete dlanom na gore, grade tornjeve od šest kocki, nižu perle na konac, vade sitne predmete iz flašice, savijaju papir na pola.

Sa tri godine, deca mogu da navijaju igračku ključem, da slažu kocke u niz, rasporede krug, kvadrat i trougao u ram, seku makazama bez preciznosti, jedu viljuškom.

Snežana Milanović, visoki strukovni terapeut

Sposobnost mališana da uhvati ponuđeni predmet, jedan je od važnih momenata u njegovom razvoju. Način na koji to radi razlikuje se od meseca do meseca