Meso se u ishranu odojčeta uvodi krajem šestog meseca. S obzirom da se količina mleka (dojenja) smanjuje uvođenjem nemlečne hrane, treba nadoknaditi važne hranljive sastojke: proteine, gvožđe, cink, vitamine B kompleksa. Meso je veoma dobar izvor tih hranljivih sastojaka i važan deo ishrane odojčeta u tom uzrastu.

Meso je glavni izvor gvožđa i cinka. Ono sadrži gvožđe u hem obliku, koje je mnogo iskoristljivije od gvožđa u ne hem obliku - iz povrća, voća, žitarica i mlečnih proizvoda. Uvođenje mesa (junetina, ćuretina, piletina, jagnjetina) u ishranu odojčadi - može da zadovolji potrebe u gvožđu i cinku. Novija istraživanja su pokazala da deca koja uzimaju meso najmanje četiri puta nedeljno, imaju manje izgleda da budu anemična. 

Za uravnoteženu ishranu

S obzirom da je visokog hranljivog nivoa, meso predstavlja vitalni deo uravnotežene i kvalitetne ishrane. Nijedna grupa namirnica nije tako dobar izvor bioloških proteina (17-25 odsto), koji su esencijalni za rast, obnovu i izgradnju organizma. Takođe, ima i vitamine B grupe, koji su potrebni organizmu za oslobađanje energije iz hrane, pa su neophodni za svakodnevne aktivnosti. Meso je naročito važan izvor vitamina B12, jer njega nema u biljnoj hrani. On je potreban za izgradnju crvenih krvnih ćelija i normalno funkcionisanje nervnog sistema. Što se tiče junećeg, jagnjećeg i svinjskog mesa, razlike u njihovoj hranljivoj vrednosti su neznatne.

Preporučuje se uzimanje mesa tri do četiri puta nedeljno, jer:

- kontroliše apetit (proteini)
- obezbeđuje više energije
- prevenira anemiju (gvožđe)
- obezbeđuje rast i razvoj (proteini)
- obezbeđuje zdrav imuni sistem (cink)
- obezbeđuje dobro razvijen nervni sistem (vitamin B12)

Meso u prvoj i drugoj godini

U prvoj i drugoj godini, mleveno meso je lakše za žvakanje. Pošto ne sadrži mnogo tečnosti, najbolje je kuvati ga u malo vode ili soka od paradajza, jer deca više vole mekšu i sočniju hranu. U uzrastu od devet -deset meseci, dete je spremno za recepte sa džigericom. U drugoj godini, meso se može dati kao faširana šnicla.

Zbog lakšeg gutanja, meso uvek treba davati zajedno sa povrćem, i to najpre pasirano, potom gnječeno, pa seckano.

Prvo ćureće, pa pileće meso

Gvožđe iz mesa se bolje apsorbuje nego iz biljaka, a ionako mali rizik od alergijskih manifestacija će se još više smanjiti ako se u početku daje ćureće meso umesto pilećeg i jagnjeće umesto junećeg.

Priprema mesa za kuvanje

Prilikom pripreme mesa, sa njega treba skinuti kožu, kosti i masnoću, pa iseći na parčiće. Spustiti u vrelu vodu i kuvati dok ne omekša (do 30 minuta). Meso koje je kuvano, nije unutra ružičasto. Vodite računa da se ne prekuva, jer će onda biti tvrdo i teško će da se gnječi. Za pire treba koristiti vodu u kojoj se meso kuvalo.

Uvek treba uzeti mršavo meso i pre kuvanja sa njega skinuti prekomernu mast. Najzdravije spremljeno meso je na roštilju, pečeno i kuvano. Pošto meso ne sadrži dijetna vlakna, treba ga kombinovati sa povrćem i žitaricama. Takođe, vitamin C iz povrća povećava apsorpciju gvožđa iz mesa.

Kako odbrati kašice sa mesom?

Ako se odlučite za industrijske mesne kašice, neka ne sadrže proteine mleka, jaja ili soje. Prema prosečnom hemijskom sastavu, mesna kašica sadrži oko 10 odsto suve materije mesa, a ostali sastojci su pirinač, kukuruz i njihov skrob. Kašice od samo jedne komponente (povrće, voće ili meso) imaju viši stepen hranljivosti od kašica u kojima je kombinacija sastojaka. Ali, meso i povrće (iz jednokomponentnih kašica) može da se pomeša, ukoliko odojče voli te ukuse. Uzmite onoliko sadržine iz teglice koliko je dovoljno za obrok i stavite u posudu iz koje će beba da jede. Ako je potrebno još kašice - uzmite je novom kašičicom (da bi se izbegla moguća "kontaminacija" bakterijama koje se nalaze u ustima).

Prim. dr sci med. Jasminka Komnenović, pedijatar-nutricionista