Otkako su se deca vratila u školske klupe, domovi zdravlja su puniji. Deca se javljaju sa različitim simptomima, koji mogu biti zbog virusa korona, ili pak nekog drugog. Ana Milinković, načelnica Pedijatrijske službe u Domu zdravlja "Savski venac", govorila je za RTS o tome kako se sprovodi vakcinacija dece, kakve su njihove kliničke slike i koja deca bi trebalo da se vakcinišu. 

"Deca se javljaju sa različitim simptomima, respiratornim i stomačnim. Svako dete mora da se ispita kao da je kovid u pitanju, da bi mogla da se vrate u kolektiv. O vakcinaciji dece, doktorka je navela da je ona počela još u aprilu za decu stariju od 16 godina, a trenutno je dozvoljena upotreba samo Fajzer vakcine. "Deca starija od 16. godina sama potpisuju saglasnost za vakcinaciju, javljaju se svom izabranom pedijatru koji ih pregleda, utvrdi da nema nikakvih kontraindikacija za vakcinaciju i deca sa tom saglasnošću mogu da se jave na bilo koji vakcinalni punkt", objasnila je doktorka.

"Kada su u pitanju deca uzrasta od 12 do 15 godina, obavezno je da se sprovodi na odeljenima pedijatrije, gde pedijatar dete pregleda, vidi u kakvom je zdravstvenom stanju, da nema nikakve kontraindikacije, roditelj potpisuje saglasnost za vakcinaciju", ispričala je ona. "Trudimo se da dete istog dana dobije vakcinu, zato što je promenljivo zdravstveno stanje, da se ne bi desilo da se razvije neka viremija ili nešto."

Doktorka kaže da su, po pitanju vakcinacije, svi u strahu, jer su deca osetljiva populacija, pa se roditelji često pitaju da li da vakcinišu svoje dete. "Za decu sa komorbiditetima, znači koja imaju nešto od hroničnih oboljenja - metaboličkih, pulmoloških, kardioloških, neuroloških, stav je da treba da se vakcinišu kako bi se sprečio razvoj nekih težih kliničkih slika koje su kod njih moguće. Ima roditelja koji potpuno zdravu decu vakcinišu, zato što je zaista ovaj talas ponovo dostigao visoke brojeve obolelih i sve je više dece koja se zaraze kovidom", ispričala je doktorka Ana.

Kako prepoznati da li dete ima virus korona?

"Da bi se dete ispratilo, potrebno je da prođu dva-tri dana da se razvila klinička slika, a i sam test na kovid je najosetljiviji u nekom tom periodu od trećeg do petog dana. Tako da je pametno dete posmatrati kao da je možda kovid u pitanju, ali da se dete odmori uz što više vitamina, tečnosti i da se onda drugog do trećeg dana od razvoja simptoma javi lekaru kako bi se pregledalo i uradili testovi". Govorila je i o tome kakva klinička slika se najčešće javlja kod dece:  "Moram da kažem da su još uvek, hvala bogu, lakše kliničke slike. Deca od 16 godina pa starija mogu da razviju nešto nalik na kliničku sliku odraslih, pa i neku pneumoniju ali, na svu sreću, kod dece se to brzo i lepo sredi."