Najveći broj beba na svet dolazi tako što im prednjači glavica. Samo se oko četiri odsto beba pred kraj trudnoće smešta u karlični položaj. S obzirom da on nije povoljan, zahteva povećanu pažnju lekara i brižljivo planiranje porođaja. Ipak, karlični položaj bebe nije tako redak. U 28. nedelji trudnoće, čak 20 odsto beba se nalazi u takvom položaju, dok se oko 32. nedelje taj procenat samo malo smanjuje u korist prednjačenja glavicom, i iznosi 15 odsto. Do 37. nedelje, od tih 15 odsto - većina beba uspeva da se spontano okrene, pa se samo četiri odsto zadrži u karličnom položaju do porođaja.

Kakve sve položaje beba može da zauzme pred porođaj?

Među nepravilnim položajima, uz poprečni se razlikuje i nekoliko vrsta karličnih položaja, od kojih je najčešći jednostavan karlični položaj (nožice su ispružene na stomaku, a stražnjica prva izlazi). U tom slučaju, veliki su izgledi da se porođaj završi vaginalnim putem. Karlični položaj sa savijenim nožicama, i karlica kod koje nožice prednjače zajedno sa stražnjicom (kompletna karlica) - komplikovaniji su za uspešan prirodni porođaj, pa lekari najčešće pribegavaju carskom rezu. 

Zašto je beba okrenuta karlicom?

Često se kao uzrok karličnog položaja pominju problemi sa nisko usađenom posteljicom (placenta previja), višak ili manjak plodove vode, anomalije materice, kao i strah i stres - zbog čega je majčin donji deo stomaka veoma napet. „Ukočenost“ stomačnih mišića i napetost majke mogu da se ublaže raznim vežbama opuštanja i disanja, čime će da se u materici i donjem delu stomaka stvori više mesta za detetovo spontano udobno smeštanje u položaj u kojem prednjači glavica.

Buduće mame mogu da izvode i određene vežbe za podsticanje bebe da se okrene. Pojedine vežbe deluju tako da bebu stavljaju u neobičan položaj, koji je "provocira" da napravi kolut i okrene se glavom na dole.

U izuzetnim situacijama, ako se beba ne okrene samostalno, primenjuje se metoda njenog spoljašnjeg okretanja. To čini lekar, uz kontrolisani pritisak na stomak trudnice. Postupak se izvodi u porodilištu, i to tek oko 37. nedelje trudnoće, kada je beba zrela i "spremna" da se rodi, jer je moguće da dođe do komplikacija i potrebe za prevremenim porođajem. Metoda okretanja deteta nije uvek uspešna, ali je poslednja mogućnost da beba zauzme odgovarajući položaj.

Kako se završava porođaj ako beba ostane u karličnom položaju?

Ako okretanje bebe ne uspe, ono će morati da se rodi karlično, ili carskim rezom. Vaginalni porođaj u takvim okolnostima zahteva povećanu opreznost lekara, jer nosi određene rizike za zdravlje majke i deteta. Zavisno od iskustva i znanja, kao i od konkretnog slučaja, lekar će da odluči o načinu porođaja. Radi izbegavanja komplikacija, veliki broj lekara se ipak odlučuje za carski rez. Treba istaći da carski rez može da se uporedi sa bilo kojom drugom većom operacijom, kod koje postoje određeni rizici koje nosi sama operacija, a da ne govorimo o dužem i bolnijem oporavku.

Sa druge strane, telo žene se devet meseci priprema za porođaj. Vaginalni porođaj je važan za ceo niz procesa u telu koji slede, podstaknuti prolaskom deteta kroz porođajni kanal: oporavak majke, nadolaženje mleka, spremnost bebe da sisa, kao i mnogi drugi mehanizmi - koji zbog vaginalnog izlaska bebe počinju da funkcionišu. Veliki broj beba koje su u karličnom položaju, rađa se potpuno zdravo, pa vaginalni porođaj ne treba izbegavati. Lekar mora dobro da odmeri rizike i prednosti, i da se potom odluči za najbolji način porođaja, koji će da osigura rođenje zdravog deteta i uspešan oporavak majke.

Da li je takav porođaj komplikovan i zašto?

Teškoće koje mogu da se jave tokom karličnog porođaja, mogu da se iskomplikuju. Najveći problem predstavlja glavica bebe - koja, kao najveći deo tela, svojim prolaskom otvara porođajni kanal. To je njena uloga, i zbog toga je dobro da izlazi prva. U tom slučaju, i ostatak tela lako i brzo izlazi. Međutim, kada prednjači karlica, porođaj je komplikovan zato što se izlaskom stražnjice ili nožica (maleni i mekani delovi) porođajni kanal sporo otvara. Porođaj je sporiji, što povećava opasnost od pritiskanja ili zapetljavanja pupčane vrpce, koja dete snabdeva kiseonikom. Izlazak glavice, koji se dešava na kraju, takođe nije lagan. Naime, osim što je ona veći deo tela, njen oblik nije povoljan, jer bebina brada može da zaostane između karličnih kostiju, i da zabacuje glavicu unazad, što nije dobro za kičmu.

Ipak, nema razloga da previše brinete, jer kao što smo već rekli veliki broj beba se rađa na ovaj način i sve protekne u najboljem redu. Ukoliko idete na časove psihofizičke pripreme vežbe disanja koje tamo naučite biće vam od velike koristi na porođaju, posebno ako je vaša beba okrenuta karlično.

Tekst priredila Ivona Šatrak