Studija poznatog UCL koledža otkrila je javnosti da deca koja na vreme odlaze na spavanje nemaju bihejvioralne probleme u školi.

Doduše, rezultati ovog istraživanja nisu velika novina u medicinskom svetu. Ranije sprovođene studije dokazale su da su naspavana i odmorna deca srećna i zdrava, s manje zdravstvenih problema.

"Ukoliko deca nemaju unapred određeno vreme za spavanje na koje će se navići, lako mogu dovesti svoj organizam u stanje slično džet legu (disonhrinazaciji u organizmu koja nastaje nakon putovanja avionom kroz više časovnih zona), što znatno utiče na razvoj i funkcionisanje tokom dana", kaže Ivon Keli, profesorka ovog londonskog koledža i autorka istraživanja. "Ako vreme za spavanje nije utvrđeno, dnevni ritam će biti narušen, što se najviše primećuje upravo kod dece."

To, dalje, dovodi do bihevioralnih problema i može omesti inače kvalitetan kognitivni razvoj.

"Znamo da je razvoj u najranijem detinjstvu od velike važnosti za zdravlje u kasnijem toku života, pa je neophodno podstaći kvalitetan san u tom periodu", dodala je prof. Keli.

Inače, istraživanje Kelijeve i njenog tima trajalo je čak deset godina, a učesnici eksperimenta bili su dečaci i devojčice rođeni u Velikoj Britaniji u periodu od 2000. do 2002. godine. Roditelji deset hiljada mališana odgovarali su na pitanja koja su se ticala navika u vezi sa spavanjem koje njihova deca imaju i njihovog ponašanja u toku dana. U studiju nisu uključena deca koja pate od autizma ili hiperaktivnosti.

Kada su maleni učesnici istraživanja napunili tri godine, samo 20 procenata njih je imalo precizno utvrđeno vreme odlaska na spavanje. Njihovi roditelji otkrili su da deca retko odlaze na spavanje u isto vreme kao prethodnog dana. Iz najrazličitijih razloga, roditelji su lakše podsticali decu da odu na spavanje u tačno određene vreme kako su ona rasla, pa je procenat mališana koji su poštovali dogovor u njihovoj petoj godini iznosio devet odsto, a u šestoj godini samo 8 procenata.

Takođe, mame i tate ove dece odgovarali su na pitanja koja su se odnosila na ponašanje svojih najmlađih članova porodice. Oni su zamoljeni da ocene ponašanje dece na skali od 0 do 40, pri čemu se ocena 40 odnosila na velike bihevioralne probleme. Sedmogodišnjaci koji nisu odlazili na spavanje u isto vreme imali su prosečnu ocenu 8,5. S druge strane, mališani istog uzrasta koji su poštovali vreme predviđeno za spavanje dobili su prosečnu ocenu 6,3-6,9, a njihovi nastavnici su potvrdili da su ova deca ređe nesrećna i znatno ređe imaju nevolje u školi.

"Ipak, rezultati našeg istraživanja pokazali su da promena životnog ritma može koristiti najmlađima – deca koja su učestvovala u našoj studiji, a koja su vremenom počela da odlaze na spavanje na vreme, promenila su svoje ponašanje na bolje", zaključila je Ivon Keli.

Identični rezultati druge studije objavljeni su 2012. godine u časopisu "Pedijatrija". Tada je, naime, utvrđeno da se deca koja izgube najmanje 54 minuta sna neprikladno ponašaju sutradan u školi.

Priredila: Tamara Sorak