Nedavno su u Mladenovcu tri bebe preminule u roku od 24 sata, a jedan od faktora je bila visoka temperatura. Pedijatar dr Saša Milićević u emisiji "150 minuta" na TV Prva govorio je na ovu temu i dao savete šta roditelji da rade kada dete ima visoku temperaturu i kada moraju odmah kod lekara.

"Čim je temperatura povišena, znači da je to neka infekcija. Povišena temperatura može da bude kod dece i kad su u pitanju zubići, ali nikad nije previsoka, može da bude i ako je dete pregrejano, ako je doživelo toplotni udar. Postoje različiti razlozi za visoku temperaturu, ali u najvećem broju slučajeva je to znak neke infekcije, virusne ili bakterijske, a vrlo često i zajedno, virusne i bakterijske. Kad god dete ima temperaturu, bilo da je beba ili starije dete, to je znak da postoji neko zapaljenje, to je ono o čemu moramo da vodimo računa. Čim dete ima povišenu temperaturu, ne treba paničiti, ali to je znak da ako je ta temperatura dugotrajna ili ako je dete potpuno slomljeno ili je praćena simptomima poput dijareje, povraćanja, nekih simptoma koji dete mogu da odvedu u fatalni ishod, treba se odmah javiti lekaru. Naravno, ako je to neka niska temperatura, ako svi ukućani imaju kijavicu, pa dete ima recimo 37,5 ne treba paničiti, ali mora da se obrati pažnja", rekao je dr Milićević.

Kada skidati temperaturu

Pedijatar je razjasnio i kada deci treba davati lek za snižavanje temperature – nije isto za sve mališane.

"Nekad se smatra da do temperature 38 ili čak 38,5 ne treba ni davati lek protiv povišene temperature, ali postoje izuzeci, recimo ako je dete imalo fras odnosno febrilne konvulzije, to je specifično stanje koje se uglavnom dobro završi ali je jako neprijatno, kada dete ukoči pogled, ima trzaje rukicama, nogicama, dete se ukaki, upiški jer termoregulacioni centar reaguje na visoku temperaturu. Dakle, ako je dete imalo fras ili su u porodici svi imali fras, onda i pri nižoj temperaturi treba dati lek protiv temperature. Ali ako je zdravo dete, onda treba sačekati do 38,5".

Doktor je istakao i da treba biti oprezan jer deci temperatura može brzo da skoči pošto imaju nedovoljno razvijen termoregulacioni sistem. Takođe, mališani mogu da budu i prilično veseli i živahni čak i sa visokom temperaturom, pa nije uvek lako ni primetiti da detetu "nešto fali".

"Ali, vidi se, okice su crvene, drugo, temperatura je obično praćena i nekim simptomima poput curenja iz nosa, kašljanja. Ako dete ima urinarnu infekciju, onda to neće imati, ali onda deca češće piške, mokraća miriše neprijatno. Ili, ako je upala uva, dete će recimo često da se hvata za uvo. Beba ne može da se uhvati za uvo, ali može da bude uznemirena, da vrti glavicom, neće da sisa jer napravi vakuum, pa boli. Zato je važno da roditelji prate dete, prvi znak je obično, ako dete ima visoku temperaturu, znak da je bolesno je odbijanje obroka. Ako dete neće da jede, to je obično u pitanju neko zapaljenje. Ako dete jede, unosi tečnost, onda je mnogo lakše".

Merenje i trajanje temperature

"Postoje različite vrste termometara, važno je da bude proveren, i oni nekada ne pokažu pravu vrednost. Svi su dobri, ali nekad mogu da pokažu lažnu vrednost. Temperaturu ne treba meriti previše često, sem ako je dete ugroženo, ako je u lošem stanju, onda može i na 15 minuta. Svaka temperatura do 38,5 se smatra da nije strašno, ali je već to dovoljan znak da se nešto dešava".

Pedijatar dr Milićević je objasnio i koliko dugo temperatura obično traje.

"Kad su u pitanju klasične infekcije, pogotovo ovi respiratorni virus, virusi koji napadaju naše disajne organe, onda to obično traje dva do tri dana, ali ako je to uvod u neku urinarnu infekciju, onda će to ići i sve više i više, onda će nam pokazati da je nešto na šta mora da se obrati malo više pažnja, recimo mokraćna infekcija ili upala uha. Može da bude i zapaljenje pluća ako dete jako mnogo kašlje, pa se javi temperatura ili ako dete ima ovčije boginje, pa se pred kraj javi temperatura, to može da znači da je neka komplikacija ovčijih boginja ili je možda dete sekundarno dobilo neku infekciju".

Doktor je objasnio i da ima značaja ukoliko dete ima neku malignu bolesti ili neko autoimuno oboljenje, koristi lekove iz grupe kortikosteroida koji smanjuje imunološki odgovor deteta. "Tako da, recimo temperatura od 38,5 kod deteta koje ima leukemiju i zdravog deteta nije isto".

Šta kada temperatura ne spada posle leka

Dr Milićević razjasnio je i koliko obično treba vremena da lekovi deluju i visoka temperatura se spusti, ali i šta raditi u međuvremenu.

"Obično u roku od pola sata, ako se lek da u obliku čepića, on brže deluje, brže se resorbuje, ako se daje u obliku sirupa isto brzo deluje, ali ipak malo sporije nego čepići. Isto važi i da li se daje u obliku tablete. Takođe, važno je da li je dete jelo, ako je jelo onda je malo sporija resorpcija. Drugo, individualna je reakcija, ali ne treba gubiti vreme. Dok lek deluje, dete može da se istušira, mlakom vodom, nikako previše hladnom. Drugo, treba raskomotiti dete, rashladiti prostoriju".

Na kraju, pedijatar je upozorio da prestanak temperature jeste znak da idete ka ozdravljenju, ali da to ne znači da je dete potpuno zdravo, čemu u prilog govori i to da se temperatura nekad posle malo vremena opet javi.

"Postoji šansa da postoji neka sekundarna infekcija, dakle pad temperature je dobar znak, ali tek recimo kada nema temperature dva dana, onda nam je lakše".

BONUS VIDEO:

DOKTOR OTKRIO ŠTA TREBA URADITI AKO DETE PROGUTA TVRD PREDMET! Pedijatar Milićević: U nekim slučajevima rešenje je samo OPERACIJA Kurir televizija