Alergije su sve češće među decom, pa čak i među malim bebama, a doktor Vojislav Perišić, pedijatrijski gastroenterolog u emisiji "Jutro" na televiziji Prva objasnio je zbog čega se alergija može javiti i od najranijih dana, a i kako treba da se ponašamo ako je primetimo kod svog deteta.

"U amnionskoj tečnosti se nalazi deo proteina koju majka unosi. Dete to guta i obrađuje, pa kad dođe do prvo kontakta putem majčinog mleka ili adaptiranog, može da se javi reakcija. Znači alergijske reakcije mogu da se jave od rođenja", objasnio je doktor Perišić.

Doktor je naveo i sedam najvećih alergena koji mogu da naprave problem kod dece koje se hrane majčinim mlekom ili kojima počnete da uvodite čvrstu hranu.

"Mleko, jaja, koštunjavi plodovi, soja, crveno voće i povrće, med, mleko i žitarice. To je ono na šta treba da obratimo pažnju i ukoliko primetimo da beba ima neku reakciju, isključujemo ga. Takođe, ako primetimo reakciju kod deteta koje samo pije majčino mleko, onda mama te namirnice treba da isključi iz svoje ishrane. Pa onda posle probamo jednu po jednu i pratimo reakciju deteta", objasnio je dr Perišić i otkrio da u Velikoj Britaniji decu ne šalju kod alergologa kao što se to kod nas radi.

"Alergolog proverava IgE antitela, a oni su samo kod 40 odsto osoba sa alergijom povećani dok kod 60 nisu, a te osobe pokazuju reakciju. Opet se ide na eliminaciju i opterećenje. Do 8. meseca beba propusnost creva je fetalnog tipa, tek tada nastupa zatvaranje creva. Od 8. meseca već možemo da dajemo i slobodniju hranu", kaže doktor.

Mama, beba, pedijatar
Shutterstock Mama i beba kod pedijatra

Doktor je objasnio i da alergije mogu da se jave u svakom životnom dobu, a objasnio i koja hrana je hipoalergena, tačnije koja retko izaziva reakcije.

"Žuta i zelena boja voća i povrća treba da se bira, ali da ne unosimo ono što nadima - kelj, kupus i grašak. Od mesa treba da biramo jagnjetinu, ćuretinu i piletinu sa farme, dok treba da izbagevamo teletinu i junetinu. Eliminišite mleko i jaja, crveno voće i povrće kao i svu hranu obojenu, lekove koji mogu da izazovu reakciju poput Aspirina, soju, ribu i morske plodove, kao i koštunjavo voće", objasnio je doktor i dodao da takvu hranu izbegavamo 6 meseci ako smo imali neke reakcije, pa onda pravimo probu jedne po jedne.

Kako možemo da posumnjamo da je reč o alergiji?

"Ako u roku od sat-sat i po dobijemo koprivnjaču ili otok kapka, nosa, usta, ždrela... Imamo i onu posle 8-10 sati, znamo šta smo jeli i lekar treba da posumnja na alergiju", objasnio je doktor.

Alergija, reakcija, otok, ubod pčele
Shutterstock Alergijski otok

Kako detetu ponovo uvesti namirnicu na koju je reagovalo?

"6 meseci se ne daje namirnica, a onda ako je mala beba ili dete do 2 godine, prvo malo hrane na usnu, pa ako nema reakcije posle 15 min na drugu usnu, pa ako ni tada nema reakcije, posle 15 mu dati malo u usta. To obavezno raditi ujutru da bi se primetilo ako dođe do reakcije tokom dana. Sledećeg dana opet malo da pojede. Ako nema reakcije onda narednih 15 dana u 3 obroka uključujemo namirnicu, i ako ne pokaže reakcije onda znači da je prošlo", rekao je dr Voja.

On se zatim osvrnuo i na med koji takođe može da napravi velike reakcije.

"Med je visoko alergen. Ne dajemo ga do 12. meseca. Svaki med je sterilan i ubrzava zarastanje rana, pa može da se stavlja na ranu. Ne može med da se pokvari", objasnio je doktor Perišić.

(Yumama)