U poslednje vreme svedočimo visokoj zagađenosti vazduha. Zbog toga, jedna grupa dece iz Lazarevca je završila u bolnici, nakon što su trčali kros u školi. Zagađenje može uticati na zdravlje dece. Doktorka Tatjana Radosavljević objasnila je zašto nije dobro da deca trče tokom zagađena, kakvi su simptomi, ali i ko naročito mora da obrati pažnju na svoje zdravlje.

Organizatori krosa su napravi dve kardinalne greške, navodi doktorka Radosavljević za N1. "Kad je vazduh zagađen ne treba trčati, ne treba džogirati, ne treba nikakve fizičke aktivnosti raditi, jer je povećana potreba sa kiseonikom i više vazduha mora da se unese u organizam. Druga greška je da su deca ranjiva grupa, njihova pluća nisu dovoljno razvijena, i bilo kakvo dodatno izlaganje aerozagađenju, ovako u akutnoj fazi, može da dovede do trajnih posledica“, ističe doktorka.

Nije samo u pitanu samo akutna faza, u zagađenom vazduhu imamo PM 2,5 i PM 10 čestice, koje dugotrajno prolaze kroz najsitnije delove pluća, mogu da ih oštete, takođe i srce i druge organe, navodi doktorka. Radosavljević kaže da te čestice mogu da dovedu u krajnjem i do Alchajmerove bolesti, kao i do malignih bolesti u raznim organima.

Na pitanje šta raditi kad su visoki indeksi aerozagađenja, doktorka kaže da jedino što štiti jesu prave nano-maske, dodajući da su one skupe i da ih nema dovoljno.

To nije samo lična borba, to je borba države, ističe Radosavljevićeva, navodeći kao primer Peking koji je godinama bio na prvom mestu, a sada je, posle intervencije države, u donjem delu skale.

Savetuje hroničnim bolesnicima, deci, trudnicama da ne izlaze mnogo napolje po velikom aerozagađenju, dodajući da nemamo mnogo prostora da se borimo sami protiv toga.

Prvi simpomi aerozagađenja su, kako kaže doktorka, to da počinju da nas peku oči, da kašljemo i da nam curi nos i kad smo najzdraviji. Doktorka navodi da aerozagađenje sadrži teške metale, kiseline, toksične koncentracije i da jedan broj ljudi reaguje i tako što nemaju volju i energiju.

Ali mnogo su gori podmukli simptomi koji se sabiraju sa godinama u kojma živimo u aerozagađenju, dodaje. Zato moramo da radimo periodične kontrole, jer su u pitanju podmukle bolesti, kaže doktorka, navodeći da se smatra da je aerozagađenje faktor rizika broj jedan za karcinom pluća i hroničnu opstruktivnu bolest pluća.

Govoreći o povezanosti kovida sa aerozagađenjem, kaže da su povezani tako što su, u gradovima sa visokim aerozagađenjima, pluća pacijenata, koja su izložena duže aerozagađenju, biološki slabija i imaju veće šanse da dobiju teže forme kovida.

izvor: yumama/n1