Nije svaki preparat za zaštitu od sunca na isti način kreiran. Neki tipovi sadrže sintetičke hemikalije, koje mogu dovesti do reakcije kože ili poremećaja hormona. Ukoliko se pitate koji je najsigurniji način zaštite, izdvajamo za vas razloge zašto bi trebalo da izbegavate hemijske preparate za zaštitu mališana od štetnih sunčevih zraka.

Fizička ili hemijska zaštita od sunca

Roditelji imaju izbor između ova dva tipa zaštite. 

Fizička zaštita se aplicira na kožu, te ostaje na njenoj površini štiteći je od sunca. Drugim rečima, bazirana je na mineralima koji kreiraju barijeru. Aktivni sastojci su cink-oksid i titanijum-dioksid. Iako se teško razmazuju zbog svoje gustine, oni deluju istog trenutka.

Hemijska zaštita apsorbuje sunčeve zrake poput sunđera. UV zraci se pretvaraju u toplotu i raspršuju se, što sprečava penetraciju kroz kožu. Aktivni sastojci su oksibenzon, avobenzon, oktinoksat, homosalat, oktisalat i oktokrilen. Hemijski preparati se mnogo brže apsorbuju od fizičkih, te se lakše aplikuju. Ipak, oni najjače deluju 20 minuta nakon aplikacije.

Zašto ne bi trebalo koristiti hemijsku zaštitu

U februaru ove godine, Američka administracija za hranu i lekove je napravila izmene kada je u pitanju zaštita od sunca. Njihova akcija je bila usmerena na veću sigurnost i efektivnost zaštitnih preparata. Deo inicijative je bio ponovna evaluacija sigurnosti sastojaka ovih preparata. Administracija je došla do zaključka da su cink-oksid i titanijum-dioksid (glavni sastojci fizičkih preparata) sasvim sigurni za upotrebu. Istakli su da je potrebno uraditi proveru još 12 hemikalija, među kojima su oksibenzon, oktinoksat i drugi sastojci hemijskih preparata.

Prema rečima Adene Rosenblat, pedijatra dermatologa na Univerzitetu dečje bolnice u Čikagu, grubi sastojci hemijskih preparata mogu iritirati kožu, naročito ukoliko je osetljiva. Pored toga, oksibenzon može dovesti do poremećaja hormona, što potom može dovesti do dugoročnih efekata, poput ranog puberteta.

Još jedna negativna osobina upotrebe oksibenzona u trudnoći, koju su istakli istraživači, jeste mogućnost uzrokovanja defekta po rođenju bebe, koji se naziva Hiršprungova bolest.

Administracija može potvrditi ili negirati ove tvrdnje o sastojcima hemijskih preparata za zaštitu. Za sada, ipak, bolje bi bilo držati se fizičkih. Znaćete da je preparat fizički ukoliko na njemu kao glavni sastojak vidite cink-oksid ili titanijum-dioksid.

Saveti za aplikovanje preparata za zaštitu od sunca

Bez obzira koji tip zaštite koristite, ključno je pratiti određene korake aplikovanja. Dr Kronan ističe da birate one preparate koji štite i od UVA i od UVB zračenja. Zaštitni faktor bi trebalo da bude 30 ili više.

Američka akademija pedijatara savetuje da ne koristite ove preparate za bebe koje imaju manje od 6 meseci, jer mogu izazvati reakciju kože, poput kontaktnog dermatitisa. Umesto toga, beba neka bude što više u hladu. Ukoliko mora da bude na suncu, zaštitite je odećom, poput šešira ili majice sa dugim rukavima, a zaštitu aplikujte na izložene delove tela.

Kada su u pitanju deca starija od 6 meseci, aplikujte kremu 15 minuta pre izlaska napolje. "Nanovo je mažite nakon dva sata, ili nakon svakog odlaska u vodu", predlaže dr Kronan. Trudite se da podjednako razmažete zaštitu po izloženim delovima tela, a ukoliko koristite formulu u spreju, budite obazrivi da ga dete ne udahne.