Prizor deteta koje spava umirujuće je za svakog roditelja. Međutim kada roditelji umesto lakog disanja i povremenog uzdaha čuju snažno škrgutanje zubima, umesto spokoja prođe ih jeza od glave do pete.

Šta je bruksizam?

Bruksizam je medicinski naziv za škrgutanje zubima ili stiskanje vilice. Statistika kaže da svako deseto dete u uzrastu od dve do tri godine ima ovaj problem, a većina njih ga preraste.

Bruksizam ili škrgutanje zubima obično se dešava kada je dete u dubokom snu ili pod stresom.

Uzroci bruksizma

Iako još uvek nisu sa sigurnošću sigurni šta tačno izaziva ovu pojavu, stručnjaci navode nekoliko uzroka koji mogu da dovedu do škripanja zubima kod dece.

U nekim slučajevima, deca škrguću jer im gornja i donja vilica još uvek nisu došle u pravi položaj, pa tokom noći ne mogu da "nameste" zubiće. Takođe, bruksizam može da bude i znak da dete nešto boli (uvo ili zub), pa stiskanjem vilice sebi olakšavaju bol kao što bi neko trljao ili masirao bolan mišić.

Kao još jedan od uzročnika navodi se stres. Na primer dete može da bude pod stresom zbog neke velike promene, kao što je dolazak mlađeg brata ili sestre, a stariju decu može da brine škola ili promena učitelja ili nastavnika. Ponekada i svađa sa roditeljima, braćom, sestrama ili drugarima može da izazove stres koji uzrokuje škrgutanje zubima u snu.

Bruksizam često imaju hiperaktivna deca, a često se javlja i kod dece koja uzimaju lekove, ili imaju neke druge medicinske probleme kao što je na primer cerebralna paraliza.

Posledice bruksizma

Iako u većini slučajeva nema nikakvih posledica, postoje i primeri kada bruksizam izaziva glavobolje ili bol u ušima.

U nekim slučajevima škrgutanje može da ošteti zubnu gleđ ili da izazove probleme sa kostima lica i vilice kao što je bolest temporomandibularnog zgloba, mada se to kod dece javlja veoma retko, gotovo nikad.

Foto: Shutterstock

Kako prepoznati bruksizam

Monoga deca koja škrguću zubim atoga nisu svesna, pa stoga ukućani moraju da identifikuju problem, a oni treba da obrate pažnju na sledeće stvari:

- Zvuk škripanja zuba koji se čuje dok dete spava;

- Da li se dete žali na bol u vilici ili nakon buđenja;

- Da li se dete žali na bol pri žvakanju.

Čak i ako se ne žali na ove bolove, a vi imate ustisak da vaše dete "melje" svoje zube, najbolje je da posetite stomatologa, koji će pregledom utvrditi da li su zubi osetljivi ili pohabani. Ako stomatolog uoči ove probleme može vam postaviti pitanja poput:

- Kako se dete oseća i šta radi pred spavanje?

- Da li ga brine nešto vezano za školu ili za kuću?

- Da li je dete ljuto na nekoga?

Uz pomoć tih pitanja stomatolog će utvrditi da li je problem anatomski (neusklađene vilice) ili psihološki, i tako doći do efikasnog lečenja.

Kako pomoći detetu

Većina dece preraste bruksizam, ali dok on traje, poželjno je da roditelji, uz savete stomatologa, ovaj problem drže pod kontrolom.

U slučajevima kada stomatolog vidi da škrgutanje može da ošteti zube, on prepisuje posebne štitnike za zube, poput onih koje nose sportisti.

Nevezano da li je uzrok fizičke ili psihičke prirode, bruksizam kod dece može da se ublaži i kontroliše. Na primer, na ublažavanje bruksizma povoljno može da utiče topla kupka pred spavanje, umirujuća muzika ili čitanje knjige. 

Ukoliko je bruksizam izazvan stresom, morate da razgovarate sa vašim detetom, da saznate kako se oseća i zbog čega, i da pronađete način da mu pomognete. 

Na primer, ukoliko je problem odvajanje od roditelja na nekoliko dana odlazak kod babe i dede ili prvo putovanje sa vrtićem ili školom), uverite ga da ste uvek tu za njega šta god da se desi i kada mu je to potrebno. Recite mu da uvek može da vas pozove, a u krajnjem slučaju, ako se nešto desi uvek možete da dođete po njega.

Ukoliko je problem složeniji, možete potražiti i pomoć psihologa.