Šta znači ako se dete ne okrene kada ga pozovete? Ima li razloga za brigu? Mnogi roditelji sumnjaju da ovakvo ponašanje može sakriti neku anomaliju. U stvarnosti, bebe počinju da prepoznaju svoje ime oko devet meseci, a do jedne godine nauče da slušaju muziku i da obraćaju pažnju na drugu decu. Ako se vaše dete muči da reaguje na poziv oko 12-18 meseci, pregled kod neuropsihijatra može biti koristan nakon što se prvo isključi mogućnost problema sa sluhom. Kada dete u starijem dobu ne reaguje na svojr ime, to može biti i znak prisustva poremećaja iz autističnog spektra. Element na koji treba obratiti pažnju je da li dete, osim što se ne okreće kada ga pozovu, ima i druge simptome, posebno u interakciji sa drugima.

Šta je autizam
Autizam je poremećaj mozga koji utiče na način na koji osoba komunicira sa drugima. Oni koji pate od toga imaju problema u govoru i odnosu sa drugim ljudima i često se upuštaju u neobično ponašanje . Poremećaji nastaju u detinjstvu pre druge godine, deca obično imaju neobična i ponavljajuća ponašanja, imaju ograničena interesovanja i slede rigidnu rutinu.

Pored toga što ne odgovara na svoje ime nakon 12 meseci, da bi se posumnjalo na autizam, trebalo bi da postoje i drugi znakoi poremećaja iz autističnog spektra:

  • ne pokazuje na predmete da bi pokazao interesovanje za njih (na primer, pokazuje na leteći avion) nakon 14 meseci
  • ne igra igre pretvaranja (na primer, pretvara se da telefonira ili se pretvara da hrani lutku) nakon 18 meseci
  • ne okreće se prema predmetima kada druga osoba pokaže na njih
  • izbegava kontakt očima i želi da bude sam
  • ima problema u vezi sa drugima ili ga uopšte ne zanimaju drugi ljudi
  • ima poteškoća da razume raspoloženja drugih ili da govori o sopstvenim osećanjima
  • ne voli da ga grle ili maze ili to prihvata samo kada je to njegova inicijativa
  • izgleda odsutno kada drugi ljudi razgovaraju s njim/njom, ali reaguje na druge zvukove
  • veoma je zainteresovan za ljude, ali ne zna kako da razgovara, igra se ili uopšte da se odnosi sa njima
  • neodstatak razvoja govora i uopšteno zaostajanje u jezičkim veštinama
  • ponavlja reči ili fraze koje su mu/joj izgovorene, ili ponavlja reči ili fraze umesto da koristi normalan govor (eholalija)
  • ima poteškoće da izraze svoje potrebe koristeći uobičajene reči ili gestove
  • često izvodi radnje koje se ponavljaju (plješće rukama, ljulja se ili se okreće)
  • poremete ga i male promene
  • ima neobične reakcije na mirise, ukuse, zvukove ili kako se stvari osećaju

Šta učiniti ako sumnjate na poremećaj autističnog spektra
Veruje se da je autizam prisutan od rođenja i da se prvi simptomi mogu javiti veoma rano, posebno u najtežim slučajevima u kojima su detetove teškoće u interakciji sa majkom ili negovateljima odmah uočljive. Generalno, znaci upozorenja poremećaja mogu se pojaviti između prve i druge godine života. Konkretno, oko 18 meseci, kada deca počnu da pohađaju vrtić i razvijaje govor, roditelji imaju tendenciju da primećuju anomalne stavove. U slučaju blagih simptoma, dijagnoza se može postaviti samo u školskom uzrastu. Ako se sumnja na prisustvo autizma, prvi korak bi bio da se o tome razgovara sa pedijatrom kako bi procenio da li je prikladno kontaktirati specijalizovanu strukturu priznatu od lokalnog ili nacionalnog zdravstvenog sistema, kao što su odeljenja za dečiju neuropsihijatriju, radi više informacija. .

Ipak, ako dete nema druge simptome, razvija se lepo i uči reči, ima dobru interakciju s drugima, samo odbija da se odazove na svoje ime. Možda bi trebalo više da učite sa mališanom o njegovom imenu, kako da reaguje kada ga pozovete. Ukoliko primetite da ne reaguje na druge glasove, onda je važno konsultovati se sa pedijatrom i prekontrolisati i sluh.

BONUS VIDEO:

Mama dobije čudne komentare za sina TikTok/Screenshot/alysse.gilbert

(Yumama/T.A.S.)