U toplim letnjim mesecima, voće je neophodno na jelovniku deteta, jer sadrži velike količine vode i mineralnih soli, što obezbeđuje dobru hidrataciju. S obzirom da letnje voće ima bogat miris i ukus, mališanima je voćni obrok omiljen.

Takođe, povrće i voće je bogato antioksidansima, koji štite organizam od mnogih oboljenja. 

Zdravlje u bojama duge

Poslednjih godina, sve češće se govori o tome da boja hrane odslikava  njene nutritivne vrednosti. Stoga je uključivanje u ishranu namirnica u bojama spektra način da se uzmu raznovrsni nutrijenti. Povrće i voće duguje boju pigmentima koji učestvuju u procesu fotosinteze: hlorofil je zeleni pigment, paradajz je crvene boje zbog likopena, kukuruz je žut zbog ksantofila, šargarepa sadrži beta karoten koji joj daje narandžastu boju. Intenzivna boja je znak da je povrće i voće zrelo i dobro svarljivo.

-Povrće i voće zelene boje: u njemu ima sastojaka koji su dragoceni za ishranu - između ostalih, lutein i indoli. Osim spanaća i brokolija, koji asociraju na dobro zdravlje, tu spada i kupus, kelj, grašak, blitva, ali i jabuke, kruške i grožđe.

-Povrće i voće plave i ljubičaste boje: bogato je polifenolima. Plavi patlidžan, ljubičasti kupus i kupina sadrže antocijanin - moćni antioksidans. Grožđe, borovnice i šljive su bogati kalijumom.

-Povrće i voće crvene boje: sadrži supstance koje čuvaju organizam od kardiovaskularnih i kancerogenih oboljenja. Paradajz je izuzetno bogat likopenom, antioksidansom koji je nenadmašan u borbi protiv slobodnih radikala. Ima ga i u lubenicama, crvenom grejpfrutu, jagodama, malinama...

-Narandžasto povrće i voće: njegovo konzumiranje jevažno za dobar vid, jačanje disajnih puteva, borbu protiv infekcija. Sadrži dosta karotenoida. Posebno dragoceni su šargarepa, bundeva, paprike, kajsije, pomorandža, mandarine...

-Žuto povrće i voće: ima velike količine flavonoida, koji «paze» na nivo holesterola, a blagotvorno utiču i na želudac i creva. U ovoj grupi su kukuruz, paprike, agrumi, posebno limun, banana, ananas, breskve, žute jabuke, dinja...

OMILJENO LETNJE POVRĆE

Povrće je nezamenljiv deo zdrave, uravnotežene ishrane. Ono predstavlja glavnu masu obroka, što praktično znači da poboljšava izgled proteinske hrane (mesa, ribe), čineći je ukusnijom.

Sveže povrće sadrži mnoge nutrijente koji su neophodni za dečji organizam: vitamine, minerale, fitohemikalije, dijetna vlakna i vodu. Generalno, ima mali broj kalorija, jedino skrobno povrće (krompir, mahunasto povrće) ima visoku energetsku vrednost.  

Paradajzje bogat antioksidansima beta karotenom, vitaminom C, E i likopenom, koji preveniraju srčane i maligne bolesti. Sadrži dosta kalijuma, ali malo natrijuma, što mu pomaže da se bori sa visokim arterijskim pritiskom i zadržavanjem vode u organizmu. Kuvani paradajz sadrži više likopena nego svež.

Kupus je dobar izvor beta karotena, vitamina C i E, kalijuma, kalcijuma i mangana. Za ishranu mališana se najčešće kuva sa teletinom, junetinom ili živinskim mesom.   

Paprika - zelena, žuta i crvena, sjajan je izvor vitamina C (crvena trostruko više od zelene) i beta karotena. Može da se pripremi na mnogo načina: peče, prži, dinsta ili jede sirova. Odlična varijanta za dečju ishranu je ako se paprike napune pirinčem ili isitnjenim drugim povrćem i peku ili dinstaju sa paradajzom, plavim patlidžanom i belim lukom. Mogu i da se ispeku, oljušte i spreme sa maslinovom uljem u salati.

Tikvice sadrže dosta kalijuma, kao i vitamin A. Njihova sezona je od maja do avgusta, mada mogu da se nađu tokom cele godine. Letnje tikvice imaju tanku, nežnu koru, a mali plodovi su najsočniji. Slatkastog su ukusa, dok prezrele mogu da budu pomalo gorke. Zlatno žute vrste, koje obično imaju blaži ukus, odlične su za punjenje.  

Krastavac je bogat vlaknima, ali i odličan izvor vitamina A, B (posebno folne kiseline) i C, kao i kalijuma.

Plavi patlidžan je dobar izvor kalijuma i folacina. Preporuka je da se iseče na kolutove, blago posoli i ostavi petnaestak minuta pre nego što se ispere, da bi se redukovala gorčina. Tradicionalni načini spremanja uključuju jela sa parmezanom, musaku, punjenje pirinčem. Može da se kuva, prži, peče - preliven maslinovim uljem.

Letnja bundeva sadrži vitamine A i C, kao i folacin, kalijum i vlakna. Može da se jede sirova - narendana u salati, ali se za dečju ishranu radije koristi prokuvana (samo pet minuta) ili izdinstana na buteru. Može da se kombinuje sa drugim povrćem, prelije maslinovim uljem i pospe belim lukom.

NEODOLJIVI UKUSI VOĆA

Uvođenje voća u ishranu deteta obično počinje jabukom, i to u šestom mesecu, a posle tog perioda može da se uvede kruška, šljiva, breskva, kajsija... U letnjem periodu, posebno je značajno unošenje beta karotena u organizam, jer štiti kožu prilikom izlaganja suncu. Ima ga u kajsijama, breskvama, dinji.

Kruške sa­drže naj­slađi pri­rod­ni šećer - le­vu­lo­zu, ali i šećere glu­ko­zu i fruk­to­zu. Ovo voće je bo­gat iz­vor vitamina C, ka­li­ju­ma i pek­tin­skih vla­ka­na.

Šlji­ve su do­bar iz­vor ka­li­ju­ma, kao i vi­ta­mi­na A i E. Ima­ju di­u­re­tično svoj­stvo (po­spešuju iz­ba­ci­van­je tečno­sti iz or­ga­ni­zma), a de­lu­ju i kao sred­stvo pro­tiv kon­sti­pa­ci­je (za­tvo­ra).

Kajsije su iz­van­re­dan iz­vor be­ta ka­ro­te­na, zbog čega njihovo kon­zu­mi­ran­je pot­po­maže re­du­ko­van­je kožnih pro­ble­ma i in­fek­ci­ja kože. Osim toga, bogate su kalijumom, mineralom koji je važan za održavanje ravnoteže vode i soli u telu, ali i za funkciju nerava i mišića.

Breskve i nektarine su voće osvežavajućeg ukusa, koje ima veliku količinu kalijuma i vlakana. Lako su svarljive jer sadrže malo šećera.

Grožđe obi­lu­je an­to­ci­ja­ni­ni­ma, fla­vo­ni­ma, ta­ni­ni­ma i dru­gim an­ti­ok­si­dan­si­ma. Cr­no grožđe sa­drži re­sve­ra­trol, za ko­ji se ve­ru­je da po­maže snižen­je ho­le­ste­ro­la i šti­ti od kardiovaskularnih bolesti. Bogato je i kalijumom. Grožđe je dobro za čišćen­je (de­tok­si­ka­ci­ju) or­ga­ni­zma. Kao i drugo bobičasto voće, u ishranu ga treba uvesti posle navršenih godinu dana.

Ja­go­de su bo­ga­te vi­ta­mi­ni­ma, a imaju i prilično gvožđa, što ih čini ko­ri­snim kod tret­ma­na umo­ra i ane­mi­je. S ob­zi­rom da sa­drže obil­je vi­ta­mi­na C, sa­mo osam plo­do­va je do­vol­jno da za­do­vol­ji dnev­nu po­tre­bu ma­lišana za tim vi­ta­mi­nom. Pored toga, obiluju kalijumom i ras­tvor­lji­vim pek­tin­skim vlak­nima, ko­ja eli­mi­nišu ho­le­ste­rol. Naj­bol­je je da se u dečju is­hra­nu uključe sa na­vršenih go­di­nu da­na, kako bi se iz­be­gla moguća aler­gij­ska re­ak­ci­ja. Tre­ba ih uvo­di­ti po­ste­pe­no, u ma­lim ko­ličina­ma i pra­ti­ti even­tu­al­no po­jav­lji­van­je simp­to­ma aler­gi­je (cr­ve­ni­lo i oto­ci).   

Trešnje su bo­ga­te bi­o­fla­vo­no­i­di­ma, ko­ji ima­ju značaj­na an­ti­ok­si­dant­na svoj­stva. Sa­drže izvesne ko­ličine ka­li­ju­ma i vi­ta­mi­na C.

Lubenica i dinja su do­bar iz­vor ka­li­ju­ma, vi­ta­mi­na A i fo­la­ta. Ima­ju snažno di­u­ret­sko dej­stvo (iz­ba­ci­van­je tečno­sti), kao i lak­sa­tiv­no  (pražnjen­je cre­va). U ishranu deteta se uvode nakon godinu dana života.

Prim. dr Jasminka Komnenović, pedijatar - nutricionista