Meso je veoma važan izvor belančevina visoke biološke vrednosti, koje su vašoj bebi potrebne za izgradnju tkiva i organa. One su glavni izvor materija za izgradnju mišića, krvi, kože, kose, noktiju i unutrašnjih organa, uključujući srce i mozak

Meso sadrži esencijalne aminokiseline koje su neophodne za pravilan rast, razvoj i sazrevanje odojčeta, a organizam ne može da ih sam sintetiše. Zato je značajno da ga u pravo vreme uvedete u ishranu vaše bebe. Na taj način ćete zadovoljiti i njene potrebe za gvožđem, jer je meso važan izvor tog elementa - i to u obliku koji organizam pet puta bolje iskorišćava od gvožđa iz povrća, voća, žitarica ili mlečnih proizvoda. Osim toga, bogato je i cinkom, mineralom značajnim za jačanje imunog sistema. Sprečićete i pojavu anemije, jer meso obiluje vitaminima grupe B, potrebnim za obavljanje svakodnevnih aktivnosti, posebno vitamina B12, kojeg nema u namirnicama biljnog porekla, a nužan je za izgradnju crvenih krvnih ćelija i rad nervnog sistema.

Kada u bebinu ishranu uvesti meso?

Pravo vreme za uvođenje mesa je navršenih šest meseci. Do tada se beba već navikla na ukuse žitarica, voća i povrća, a probavni sistem joj je zreo za prihvatanje i varenje namirnice kao što je meso.

Kojom vrstom mesa početi?

U bebinu ishranu prvo treba uvoditi belo meso pernate živine (piletina i ćuretina), i to bez kožice - jer se najlakše vari, nije masno, a bogato je kvalitetnim proteinima i korisnim aminokiselinama. Možete da uvedete i meso jako mladih životinja, koje je mekše (teletina i jagnjetina obiluju hranljivim sastojcima, gvožđem, vitaminima i mineralima). Tamno meso pernate živine se najčešće uvodi nakon desetog meseca, dok se crveno meso (junetina i govedina) preporučuje nakon navršenih godinu dana. U dečju ishranu se poslednje uvodi svinjsko meso, jer je previše masno i teško probavljivo. Beba ne treba da jede meso svaki dan, pa napravite pauze sa kašicama od povrća obogaćenim pirinčem, drugim žitaricama ili žumancetom, koje obiluje gvožđem (kašičicu po kašičicu kuvanog jajeta postepeno uvodite u bebinu ishranu).

Kako pripremati mesne kašice?

Meso koje pripremate za bebu mora da bude sveže i kvalitetno. Bilo bi najbolje da je od životinja čija je ishrana prirodna - da nije tretirana raznim dodacima i hemikalijama, kao i da životinje nisu lečene određenim preparatima, posebno antibioticima. Dakle, kupljeno od proverenih izvora.

Uvek birajte meso mišića, jer je ono najkvalitetnije. Pripremajte ga kuvanjem u vodi ili na pari. Važno je paziti da se meso ne prekuva, jer će tada da postane previše žilavo i tvrdo, a onda i teže probavljivo vašoj bebi. U početku, meso treba davati pasirano (jako usitnjeno), a kasnije seckano na komadiće. Idealno je kombinovati ga sa povrćem (koje je bogato vitaminima i mineralima, a beba ga je već probala), jer će vaš mališa tako lakše da prihvati i proguta meso. Možete da ga pomešate i sa žitaricama, koje će u takvom obroku da osiguraju dovoljne količine vlakana, potrebnih za normalnu regulaciju probave. Iskoristljivost gvožđa iz mesa je još bolja ako ga kombinujete sa namirnicama koje su bogate vitaminom C.

Šta može da se dodaje u mesne kašice?

Prilikom pripreme kašica sa mesom, preporučuje se dodatak nekoliko kapi biljnog ulja (maslinovo, suncokretovo, od uljane repice), koje je izvor vitamina topivih u mastima (A, D, E, K) i masnih kiselina.
So se ne preporučuje kod pripreme obroka za bebe, ali ako želite da poboljšate ukus kašice, neće škoditi ako dodate vrlo malo soli.

Nakon prvog rođendana, beba može da jede sve vrste mesa (i svinjsko), i to bez mešanja sa povrćem. Kada bude mogla da žvaće, postepeno pređite sa izmiksovanog na iseckano meso, i poslužite ga uz povrće. Kada bebi dajete samo meso, vodite računa da ga ne presušite u pripremi, jer tada postaje tvrdo za žvakanje, ali i teško za dečju probavu.

Da li postoji veza između mesa i alergijskih reakcija?

Svaka namirnica koja se uvodi u ishranu bebe, potencijalni je alergen. Zato je nužno da uvodite po jednu novu namirnicu. Meso nije izuzetak, pa i kod njega treba da se pridržavate pravila od četiri dana između uvođenja nove namirnice. Piletina i junetina su se pokazale većim alergenima od ćuretine i jagnjetine, a najčešća alergijska reakcija na meso jeste dermatitis (upala kože). Mesne prerađevine poput salama, šunke, pršute, viršli, kobasica - izbegavajte u ishrani bebe zbog velike količine soli, aditiva i konzervanasa - koji mogu  štetno da deluju na još nerazvijene bubrege i jetru, ali i da izazovu razne alergijske reakcije.

Korisni saveti

● Budite oprezni sa količinom mesa koju stavljate u bebine kašice. Velika količina proteina može da optereti njene bubrege. Zato se preporučuje redovno davanje male količine mesa pomešane sa povrćem. Na početku, u kašicu od povrća stavite tek nekoliko kockica mesa.

● Odbacite masne delove, jer oni ne odgovaraju potrebama malog deteta, kao i iznutrice.

● Najbolje ćete sačuvati hranljive vrednosti mesa ako ga pripremate na pari ili kuvate u manjoj količini vode ili supice od povrća, koju ćete posle da izmiksujete sa mesom u ukusnu kašicu.

● Belo ili crveno meso? Belo meso bez kožice sadrži manje zasićenih masti od crvenog. To je važan podatak, ako se zna da te masti štete organizmu ukoliko se unose u preteranim količinama. Osim toga, belo meso beba može lakše da sažvaće i svari. Ali, crveno meso ima više gvožđa, koje je jako važno za mali organizam.

● Ostatak mesne kašice nije dobro ostavljati da stoji. Zato, ako nakon obroka ostane još kašice, najbolje je da je bacite, a ne da je ponovo upotrebljavate.

Tekst priredila: Lejla Dervoz Rajić