Hronični recidivirajući ekcem, čije su dominantne odlike svrab i suva koža, javlja se između drugog i petog meseca bebinog života, češće kod odojčadi na veštačkoj ishrani.
Atopijski dermatitis je najčešće kožno oboljenje kod dece (oko 17 odsto dečje populacije). Radi se o hroničnoj, alergijskoj upali kože lica, naročito obraza, sa povremenim pogoršanjima. U najvećem broju slučajeva iščezava posle druge-treće godine života, a u 40-60 odsto slučajeva do puberteta. Bronhijalna astma se nadovezuje kod oko 50 odsto dece, a polenska kijavica kod 50-80 odsto mališana sa atopijskim dermatitisom. Češći je u višim socioekonomskim i urbanim sredinama. Koža najpre zadeblja, postane grublja, i na njoj se pojave crvenkaste, delimično slivene pege. Njih smenjuju plikovi, koji popucaju i počinju da vlaže. Sasušivanjem nastaju kraste. Usled jakog svraba i češanja, česte su sekundarne infekcije.
Terapija
Za sada, atopijski dermatitis nije moguće izlečiti, ali može da se drži pod kontrolom. Važne su preventivne mere: najbolje bi bilo da se ustanovi na šta je dete alergično (hrana, alergeni koji se udišu i slično) i, po mogućstvu, otkloni uzrok.
Detetu treba podseći nokte, kako češanjem ne bi izazvalo dodatne komplikacije. Za smanjenje intenzivnog svraba pomažu emolijentne kreme, koje imaju umirujuće dejstvo. Hormonske kreme su vrlo delotvorne, ali imaju ozbiljna neželjena dejstva, pa su rezervisane samo za teške forme ekcema, i to isključivo ukoliko ih lekar propiše.