O tome smo razgovarali sa mr ph. Danijelom Pecarski, specijalistom farmaceutske tehnologije.

Toplim, sunčanim danima svi se raduju, a najviše deca. Da li mogu na suncu da uživaju u "igri bez granica"?

- I pored tradicionalnog verovanja da je sunce izvor života, njegovo delovanje postaje sve jače a posledice po kožu i, uopšte, po zdravlje, sve opasnije. Naučno je dokazano da su efekti sunca na organizam - u smislu jačanja imuniteta i opšteg stanja organizma, nažalost predrasuda, i da je jedino pozitivno dejstvo stimulacija produkcije D3 vitamina u koži. On poboljšava iskorišćenost kalcijuma u organizmu i tako pozitivno utiče na zdravlje kostiju, zuba i kose, kao i na prevenciju rahitisa.

Do kakvih promena na koži može da dovede neoprezno izlaganje  suncu?

- Zbog promene ozonskog omotača i povećanja ozonske rupe, poslednjih godina se beleži stalni porast broja obolelih od raka kože. Smanjenje koncentracije ozona u atmosferi za samo jedan procenat, povećava broj obolelih od raka kože za dva do četiri odsto. Ukoliko dete samo jednom u toku detinjstva zadobije opekotine od sunca, udvostručuje se rizik od malignog melanoma. Veruje se da je sunce odgovorno za najmanje 90 odsto svih tumora kože.

Zbog ovih podataka, potrebno je da se naročito obrati pažnja kada je reč o sunčanju dece, posebno beba. Mališani su izuzetno podložni opekotinama od sunca zato što imaju veoma tanku, osetljivu kožu, mnogo više podložnu štetnom dejstvu UV zraka. Reakcija na prekomerno izlaganje suncu se manifestuje u vidu crvenila, plikova, alergije, oštećenja kože, a u ekstremnim slučajevima i raka kože.

Boravak na planini takođe zahteva zaštitu od suncaBoravak na planini sa decom, posebno sa bebom, zahteva još veću opreznost. Jer, sa povećanjem nadmorske visine, raste UV zračenje:  na svakih 1.000 metara se uvećava oko 15 odsto, tako da su na planini veće mogućnosti da dođe do opekotina od sunca nego na morskoj plaži.

Ako bebu ipak izlažete sunčevim zracima, u početku neka to traje samo nekoliko minuta, zatim taj period povećavajte postepeno,  najduže do 20 minuta u toku dana. Tek kada se navikne na sunčanje, beba može da bude na suncu oko pola sata, i to sa kapicom na glavi i majicom. Obavezno izbegavati period između 10 i 17 sati. Što se tiče beba mlađih od šest meseci, ne preporučuje se direktno izlaganje suncu, kao ni upotreba preparata sa zaštitnim faktorom - zato što je bebama koža jako osetljiva, a zaštitni faktori mogu da izazovu alergijske reakcije.

Decu do 12 meseci treba oprezno izlagati suncu, maksimalno 20 minuta do pola sata. I to obučenu u prikladnu majicu, sa šeširićem i obavezno namazanim delovima tela koji su izloženi suncu - kremama sa SPF faktorom najmanje 30. Takođe treba napomenuti da su deca svetlih očiju i puti znatno osetljivija od dece tamnije puti.

Kako se alergija na sunce manifestuje na dečjoj koži?

- Promene koje se događaju na koži se nazivaju primarne fotodermatoze i javljaju se u vidu osipa, a postoje i neke druge kožne promene, koje su isključivo posledica izlaganja suncu. To je relativno česta pojava - kod 10 do 20 odsto zdravih osoba. Istraživanja pokazuju da je čak 50 odsto ovakvih alergija na sunce nasledno. Ako su mama ili tata skloni bilo kakvoj vrsti alergija, posebno na sunce, to znači da i kod deteta postoji velika mogućnost za pojavu takvog problema.

Alergija na sunce se manifestuje kao nadražujući osip na vratu i pregibima ruku i nogu, najčešće nekoliko sati po izlaganju suncu. Nastaje kao odgovor imunog sistema koji neke komponente osunčane kože prepoznaje kao strana tela, zbog čega kreće imuni odgovor u vidu alergijskih reakcija - uglavnom u vidu osipa. Mada mogu da se pojave i plikovi ili neke druge kožne promene. Osip obično ima izgled uboda insekata.

S obzirom da alergija na sunce ne bira starosnu grupu, može da se pojavi i kod beba, i kod odraslih. Inače, neophodno je obratiti pažnju i na sekundarne fotodermatoze, to jest konsultovati se sa pedijatrom ukoliko beba uzima neke fotosenzitivne lekove (antibiotici, tetraciklini), ili ima zdravstveni problem koji na suncu može dodatno da se pogorša (herpes, fotosenzitivni ekcem...).

Kakve mere zaštite od sunca i vrućine preporučujete za bebe?

- Za vreme vrućina, korisno je da bebu više puta okupate u toploj vodi i na taj način sprečite pojavu osipa u letnjem periodu. Koža deteta mora da bude zaštićena pamučnom odećom svetlih boja, koje odbijaju sunčeve zrake. Majica je obavezna pri direktnom izlaganju suncu.

Mališanima će prijati i kapica sa velikim obodom. Svaka tri centimetra oboda smanjuju rizik od opekotina za deset odsto.

Test osetljivostiDan pre nanošenja izabranog sredstva za sunčanje na kožu vašeg deteta - obavezno uradite test osetljivosti (na unutrašnjoj strani  ruke), jer često ovakav preparat može da izazove alergijsku reakciju kod osetljive i nežne kože vašeg mališana (veštački mirisi, boje, kao i sami zaštitni faktori). Krema za sunčanje se nanosi pola sata pre polaska na plažu.

Ne oslanjajte se previše na zaštitne faktore, jer ne postoji univerzalni preparat koji će potpuno da vas zaštiti od sunca. Zbog ozonskih rupa, sve veće su količine štetnih UVA i UVB zraka, pri čijem dejstvu nam ni faktor zaštite 50 ili više neće omogućiti bezbrižno sunčanje. Vrednost ovih faktora govori samo o vremenu koje možemo da provedemo na suncu a da ne pocrvenimo, dobro namazani ovakvim preparatom - u odnosu na vreme koje možemo da provedemo bez zaštite (obično 10 do 20 minuta). Tako, na primer, ako dete namažemo kremom koja ima SPF 30, to znači da će moći da provede 30 puta duže na suncu a da ne pocrveni (30 puta 10 minuta jednako je 300 minuta, odnosno pet sati). Ali, kada su deca u pitanju, mora se naglasiti da  sunce mora da se izbegava u periodu između 10 i 17 časova.

Mokra koža više privlači sunce od suve kože, pa je prilikom igre u vodi - detetu neophodno obući majicu. Zbog negativnih efekata UV zračenja, obavezno mu zaštitite i oči (naočare za sunce, sa obaveznom UV zaštitom). Mera prevencije je i blagovremeno izlaganje suncu pre odlaska na odmor (jedan sat u toku dana), i to samo u periodu do 10 i od 17 časova, kako bi se koža pripremila za svakodnevno sunčanje.

Kako se pravilno koriste zaštitni preparati? Kakve  preporučujete? 

- Dete treba mazati svaka dva do tri sata, i obavezno po izlasku iz vode. Vodite računa da preparati budu vodootporni, tako da ih voda ne spere. Dete može da izgori i u vodi, zato što UV zraci prolaze kroz vodu, a prodiru i kroz oblake (prođe 80 odsto), pa ne bi valjalo da vas zavara vreme bez sunca, ili kada je vetrovito. I u takvim uslovima je neophodna zaštita.

Važna je i količinaVažna je i količina preparata koja se nanosi na telo. Nipošto u tankom sloju, već na svaki kvadratni centimetar kože treba naneti oko 0,5 miligrama kreme. Na primer, za zaštitu deteta teškog deset kilograma - potrebno je pet mililitara, odnosno kašičica sredstva za sunčanje (jedno mazanje), i to na svaka dva, do tri sata. Posebno treba zaštititi lice, vrat i uši, jer su ti delovi tela najviše podložni oštećenju od sunčevog zračenja.

Zaštitni faktor (SPF engl.) je uvek vidno istaknut na ambalaži i govori o zaštiti od UVB zraka (izazivaju crvenilo i opekotine). Oznaka SPF govori o sprečavanju pojave opekotina, odnosno ukazuje koliko dugo može da se boravi na plaži a da se ne izgori. Kada je u pitanju stepen zaštite od UVA zračenja (izaziva odložene reakcije na sunce u vidu starenja kože i karcinoma kože) - na ambalaži preparata, pored oznake SPF često postoji i oznaka da je sa UVA filterom. Pri izboru preparata, poželjno je da pored odgovarajućeg SPF faktora ima i UVA zaštitu.

Dobar preparat za sunčanje treba da sadrži i antioksidans, dobru podlogu (po mogućstvu prirodnu) i sredstvo za ublažavanje iritacije. Dobro je da sadrži maslinovo i ulje susama (koji sami poseduju SPF 2 do 4), ulje jojobe (SPF 6) i druge prirodne komponente koje svojim blagotvornim sastojcima istovremeno štite, vlaže i umiruju kožu (aloja, kamilica, neven, zeleni čaj...).

U svakom slučaju, neophodno je da se još od ranog detinjstva počne sa stvaranjem navike korišćenja preparata za zaštitu od sunca. To je posebno važno ako uzmemo u obzir svakodnevno upozoravanje o štetnosti njegovog delovanja na našu kožu.