Svakodnevni  porodični razgovori za vreme ručka sve su ređi, teško je uskladiti obaveze i slobodno vreme svih ukućana, posebno što deca ali i roditelji, poslednjih godina provode sve više vremena u virtuelnom svetu, na društvenim mrežama.

Čak sedam od deset roditelja u Velikoj Britaniji, priznaje da koristi sajtove poput Fejsbuka i Tvitera za komunikaciju sa svojom decom. Dok više od jednog para roditelja priznaje da tokom nedelje ne vodi "uživo" značajne razgovre sa najmlađim članovima porodice.


Tokom istraživanja otkriveno je da prosečan Britanac ima svega šest razgovora licem u lice sa ostalim članovima porodice u toku nedelje, a to je manje od jednog razgovora dnevno.
Ali je zato virtuelna komunikacija na višem nivou - tokom nedelje u proseku šalju pet mejlova, imaju oko tri nova posta na zidu i komentarišu fotografije bar dva puta nedeljno.
Pored neizbežnog Fejsbuka, više od trećine roditelja oslanja se i na sve popularnije socijalne mreže nešto drugačijeg sadržaja, poput Pinteresta i Instagrama, ne bi li saznali kako njihovo dete funkcioniše i šta ga zanima.


Zapanjujućih 62 odsto ispitanih roditelja otkriva da provera šta njihovo dete "lajkuje" makar jednom dnevno. Oko 80 odsto roditelja koji ovim putem obraćaju pažnju na detetova interesovanja, bilo da je u pitanju hobi, odeća ili turističko mesto, tvrdi da im je to izuzetno pomoglo u odnosu sa detetom.

Ipak, skoro svi (98 procenata) priznaju da ne žele zaista da budu "prijatelji" ili "pratioci" svoje dece, ali smatraju da to treba da rade jer je to jedini način da dobiju brzu reakciju i odgovore.

Endru Hjuit, jedan od pokretača ovog istraživanja kaže:

"Definitivno je znak vremena u kome živimo to što roditelji koriste socijalne alatke kao glavni način komunikacije i razumevanja sa svojom decom. Ko bi pre deset godina pomislio da će internet igrati tako veliku ulogu u svakodnevnom životu porodice? Naše istraživanje jasno pokazuje da su upravo tehnički obrazovani roditelji pametnji jer su shvatili da deca mogu sakriti većinu sadržaja sa svog Fejsbuka od njih tako da i "prijateljstvo" sa njima može biti i potpuno besmisleno. Umesto toga, okrenuli su se sajtovima poput Pinteresta da bi shvatili čime se dete zaista zanima i šta ga interesuje."

Profesorka Karen Pajn, psiholog na Hertfordšajerskom univerzitetu dodaje:

"Kako se deca razvijaju i provode sve više vremena bez roditelja, tako očevi i majke ostaju neobavešteni i sve manje znaju o tome šta dete radi, i takođe dobijaju osećaj da ga sve manje i manje poznaju. Ovo istraživanje nas podseća da je za roditelje od velike važnosti da idu u korak s tehnologijom i upoznaju se sa socijalnim alatima koje mladi koriste. Na ovaj način će roditelji koji se snalaze sa tehnikom lakše nadzirati svoju decu. Biti u poziciji da vidite šta vaše dete voli ili ne voli na Internetu može dati i bolji uvid u ponašanje deteta. Ovo ne samo da će poboljšati odnos roditelj-dete već može i osigurati detetovu onlajn sigurnost."

"Iako je komunikacija licem u lice važna za funkcionisanje zdrave porodice, svi moramo prihvatiti da živimo u digitalnom dobu i da se moramo prilagoditi novim načinima interakcije",  zaključila je profesorka.