Ušuškani u udobnosti sopstvenog doma, ponekad zaboravljamo da porodicena drugoj strani sveta žive sasvim drugačije i da njihove okolnosti imaju drugačija pravila. Istražili smo neke od najneobičnijih među nama

Sigurno ste čuli za onu čuvenu: "Sto ljudi, sto ćudi", ali smo uvereni da bismo podjednako mogli da kažemo "Sto roditelja, sto vaspitanja" jer zaista postoji mnogo specifičnih i često nepisanih porodičnih tradicija i navika po celom svetu, piše 24 sata.hr.

Da bismo (p)ostali otvoreniji i tolerantniji i da bismo sopstvenu decu naučili tim istim vrednostima, dobro je da znamo šta nas čini različitim, i zato vam donosimo nekoliko zanimljivih praksi vaspitanja dece iz različitih zemalja i nacija. Koliko su neki od njih bliski ili daleko vašoj porodici, procenite sami!

Nešto drugačije metode vaspitanja

Da li ste znali da roditelji u Danskoj redovno ostavljaju svoje bebe u kolicima na trotoaru bez nadzora dok kupuju, idu u kafić, restoran itd.? U svim nordijskim zemljama, uobičajena je praksa da bebe dremaju napolju - čak i kada su temperature ispod nule. Kako objašnjava portal specijalizovan za porodične teme, roditelji iz ovih zemalja smatraju da spavanje na otvorenom ima mnoge zdravstvene prednosti jer svež vazduh smanjuje rizik od prehlade ili gripa. To je obrazovna metoda koja čak ima i naziv: "friluftsliv" ili " život na otvorenom ". A da skandinavske i susedne zemlje imaju veoma dobre obrazovne metode svedoči i činjenica da su ove zemlje često na vrhu liste najboljih mesta za porodični život i podizanje dece.

A da li ste znali da u Finskoj osnovci imaju pravo da se odmore 15 minuta nakon svakih 45 minuta? Veruje se da češće pauze za kretanje i igru omogućavaju deci da se bolje fokusiraju na rad i učenje. Možda je to razlog zašto ova zemlja ima jedan od najboljih obrazovnih sistema na svetu! Pored toga što gledaju na igru kao na još jednu priliku za učenje , finski roditelji su poznati po tome što poštuju tempo kojim se dete razvija i ne teraju ga da radi nešto brže ili bolje. Osim toga, Finci su, baš kao i Šveđani i pedesetak drugih zemalja, zakonom zabranili batine, odnosno fizičko kažnjavanje dece.

Zanimljivo je istaći nacije kao što su Španci i Argentinci , koji daju prioritet razvoju društvenih i međuljudskih aspekata kod dece, zbog čega njihove bebe i mala deca često ostaju budni do kasno u noć kako bi se družili sa porodicom i prijateljima.

Svaka porodica je specifična

I dok roditelji u skandinavskim i drugim evropskim zemljama ne vole da preteraju sa razvojem svoje dece, mnogi azijski roditelji veruju da je njihova odgovornost da od malih nogu podstiču svoju decu da se ističu u svemu što rade. Možda zato u Japanu deca od pete godine samostalno hodaju i idu podzemnom u školu - čak i u užurbanom Tokiju! Iako ih od malih nogu uče samostalnosti i izvrsnosti, zanimljivo je da japanski roditelji ne vole da razgovaraju sa ljudima koje ne poznaju baš najbolje o životu svoje dece. Naprotiv, prilično su tajnoviti i ćute o njima, prenosi jedan blog .

Nezavisnost cene i kineski roditelji, koji vrlo rano počinju da odvikavaju dete od pelena . Nekada su mala deca čak morala da nose pantalone sa međunožnim otvorom u javnosti zbog toga - da ne bi vršila nuždu misleći da još uvek imaju pelene - ali danas je ovaj običaj još uvek samo u nekim ruralnim oblastima Kine.

Čak i u Vijetnamu deca moraju rano da se odvikavaju od pelena – neki tvrde već sa devet meseci – a neobičan je način na koji ih roditelji uče da idu u toalet. Naime, majke moraju razviti osećaj kada njihova deca u tom trenutku treba da vrše nuždu i zvižde. Vremenom, bebe će početi da povezuju zviždaljku sa odlaskom u toalet. Zanimljivo je samo kako deca u Kini i Vijetnamu vrlo rano nauče šta je toalet, a na Baliju, zbog opšteg verovanja da su bebe previše svete da bi dodirnule zemlju, bebinim stopalima nije dozvoljeno da prvi put dodirnu zemlju 105 dana života !

Kada članovi porodice imaju različite uloge

Iako je u SAD uobičajeno da se deca koja su punoletna odseli iz roditeljskog doma, u mnogim drugim zemljama to nije norma. Na primer, u Brazilu, Španiji, Grčkoj, Indiji, Vijetnamu i Italiji, nekoliko generacija porodica često živi pod jednim krovom. Takav način života se može primetiti i u mnogim delovima Afrike , gde veruju da odgovornost za podizanje deteta snosi cela šira porodica, a nije ni neobično da nepovezani ljudi pomažu ili da majke dele majčino mleko. sa tuđom decom.

Takođe je zanimljivo primetiti kako se postporođajni period za majke razlikuje od zemlje do zemlje. Na primer, u Kini, Indiji i Gvatemali, društveno je prihvatljivo da se žena izoluje na neko vreme nakon porođaja kako bi se oporavila i vezala za svoje dete. U Bugarskoj nove majke dobijaju čak 410 dana porodiljskog odsustva sa posla i imaju pravo na 90% svoje redovne plate pre i posle rođenja deteta.

U mnogim zemljama nije uobičajeno da očevi uzimaju roditeljsko odsustvo, ali izgleda da to nije slučaj u nomadskom plemenu Aka u centralnoj Africi. Naime, u tom plemenu očevi sa decom provode koliko i majke, a oba roditelja podjednako love i kuvaju. Tamo nije ni neobično da beba radi utehe sisa očevu bradavicu, prenosi HuffPost .

(24sata.hr/Yumama)

BONUS VIDEO:

TREBA LI UKINUTI OCENE ZA FIZIČKO VASPITANJE? Stručnjaci kažu NE, a evo koji su razlozi! Deca neće na čas, a idu u teretanu? kurir televizija