Udruženje "Mame su zakon" predložilo je niz predloga Vladi Srbije u cilju suzbijanje nasilja, a jedan od njih koji se posebno ističe jeste da se u školama i u odnosu sa decom više fokusiramo na učenje i razvijanje jedne vredne i neophodne ljudske osobine - na empatiju.

Empatija je saosećanje, odnosno sposobnost da se razumeju emocije druge osobe, da razumemo šta ona doživljava i reagujemo u skladu sa tim. Kada je osoba empata, onda lakše sklapa prijateljstva, razume osećanja drugih ljudi, a sa razvijanjem empatije značajno se može smanjiti nasilje.

Deca na razni način uče kako da razvju empatiju, u porodici, kroz model roditelja, u društvu, ali i kroz knjige i crtane filmove. Ipak, danas se tako malo govori o empatiji u školama. Često opterećeni težinom gradiva i, učenje o ovoj neophodnoj i vrednoj osobini ostaje zanemareno. Kako bismo usvojili empatiju kao deo školskog programa možemo se ugledati na obrazovne sisteme nekih drugih zemalja u kojima je stopa nasilja uspešno smanjena. Baš o tome govorila je Tatjana Macura iz udruženja "Mame su zakon" za emisiju 150 minuta:

"Danska spada u red najsrećnijih država i to nije poslala slučajno. Oni se stvarno u svom obrazovnom sistemu bave srećom, razgovorom, bave se buđenjem empatije, odnosno saosećanjem dece u tom mladom uzrastu. "

"Postoje i neka druga rešenja u nekim drugim državama koje imaju jako dobar obrazovni sistem, kao što je na primer Finska. Kod njih postoje programi koji traju nešto kraće, nisu deo školskog programa nego su ograničeni na jedan vremenski period i čine 10-ak časova i bave se takođe prevencijom nasilja." - istakla je Tatjana i dodala - "Mislim da je to potrebno našem društvu, da se ne bavimo samo strogoćom i uveđenjem represivnih mera, već da razumemo potrebu da se ode i na drugu stranu, i da se nađe neka zlatna sredina."

Nakon tragedije u OŠ "Vladislav Ribnikar" mnogi su na društvenim mrežama i TV emisijama govorili kako se to događa jer roditelji danas puno rade i nemaju vremena da provedu dan sa svojom decom, ali Tatjana Macura smatra da se sa tim ne bi složili mnogi stručnjaci i objašnjava: "Nije količina vremena koju provedete sa detetom nužno da je to kvalitetno provedeno vreme. Ponekad je i 5 minuta kvalitetnog razgovora koji se kod roditelja, posebno u osetljivom tinejdžerskom periodu, svodi na aktivno slušanje pre nego na priču, bolje je i svrsishodnije, nego što provedete ceo dan sa detetom tako što ćete da svedete razgovore na fiziološke razgovore - jesi li jeo, uradio domaći itd".

Iz udruženja "Mame su zakon" predložile su i niz predloga koji se baziraju na obezbeđenje u školama, veći broj pedagoga i psihologa u školama, kao i na ozakonjenje Interneda kao medija. Takođe, Tatjana je podsetila da ukoliko roditelji primete kod deteta neobično ponašanje, nije sramota potražiti pomoć, kao i da postoji niz udruženja, grupa, kao i psihologa i pedagoga u državnim ustanovama kojiama se mogu obratiti deca i roditelji besplatno.

Institut za mentalno zdravlje u Beogradu je otvorio dve telefonske linije za psihološku pomoć i podršku porodicama stradalih u OŠ "Vladislav Ribnikar", nastavnicima i učenicima: 063 868-17-57 i 063 868-22-17. Takođe, na Klinici za psihijatriju UKCS formiran je tim stručnjaka koji će biti dostupan za podršku svima kojima je potrebno. Telefoni koji su dostupni na Klinici za psihijatriju: 011 268-50-50, 011 366-21-24 i 063 310-723.

Izcor: Yumama