Svakako je najbolje da se povrede izbegnu. Ali, ako do njih ipak dođe, važno je znati na koji način se pruža prva pomoć. O tome nam je govorio mr sci med. Blagoje Grujić, dečji vaskularni hirurg sa Instituta za zaštitu majke i deteta "Dr Vukan Čupić" na Novom Beogradu

Koje povrede su najčešće u letnjem periodu?

- Najčešće su traume. U zavisnosti koji deo tela je zahvaćen, kao i prema dubini same povrede - radi se o krvnim podlivima, nagnječenjima, oguljotinama, rasekotinama i razderotinama. Kod jačih trauma, kada su u pitanju povrede koštanog tkiva, radi se o povredama tipa naprsnuća ili kompletnih preloma. Prva pomoć kod ovakve vrste povreda se prvenstveno bazira na umanjenju bola (pomoću analgetika) i imobilizaciji povređenog dela. Međutim, time se dobija samo na vremenu do pružanja stručne pomoći.

Ako dete ubode jež

Ubodi ježa nisu toliko česti i ne predstavljaju alergijski niti toksikološki problem, ali zbog bolnosti i prisustva stranog tela zahtevaju pomoć. Dostupne i vidljive bodlje ježa treba odstraniti i ranu previti anitseptičnim rastvorom, dok je za dublje rane najbolje da budu zbrinute u najbližoj ambulanti.

Nagnječenja, krvne podlive i manje oguljotine, roditelji mogu i sami da zbrinu - stavljanjem hladnih obloga na povređeni deo. A ukoliko je povređena koža, mogu da pomognu - korišćenjem dostupnog dezificijentnog sredstva (Povidon jod, Oktanisept, troprocentni hidrogen), uz imobilizaciju zavojem ili bez imobilizacije.

Oguljotine, rasekotine i veće razderotine zahtevaju tamponadu (stavljanje sterilne gaze i zavoja), dok je kod jačih krvarenja potrebno potražiti pomoć lekara.

Povrede mekih tkiva, zglobova i kostiju, nagnječenja, uganuća, istegnuća... do delimičnih i kompletnih preloma kosti - zahtevaju imobilizaciju povređenog dela dostupnim sredstvom (komad drveta, karton) i fiksaciju zavojem. Tako se, do odlaska kod lekara, umanjuje mogućnost pomeranja povređenog dela, a time i bolnost, kao i naknadna oštećenja tkiva.

Šta još može da pravi probleme mališanima tokom letnjih meseci?

- Preterano izlaganje sunčevim zracima može da dovede do pojave opekotina na koži različitog stepena. Srećom, u najvećem broju slučajeva se radi o površinskim opekotinama prvog stepena - koje se odlikuju crvenilom, bolnošću, zategnutom kožom, a neretko i pojavom plikova. Kod ovakvih stanja je potrebno da se koža lokalno hladi - tuširanjem ili hladnim oblogama (ne ledom). Prema uzrastu deteta, daje se određena doza analgetika (na primer, Paracetamol), a unos tečnosti je bez ograničenja.

Opekotine dubljeg stepena, sa promenama na koži poput plikova i oštećenja kože - treba prekriti hladnim sterilnim oblozima, uključiti analgetike i potražiti stručnu pomoć lekara. Alternativni oblici lečenja za ovakve povrede nisu poželjni (zubna pasta, jogurt, med i drugo).

Ako pesak uđe u okce

Povrede oka poput udarca, stranog tela (pesak), crvenila ili pojačane sekrecije (krmelja) - relativno su retke. U tim slučajevima, prva pomoć se svodi na to da se povređeno oko zatvori (pokrije vlažnom oblogom) i potraži stručna pomoć lekara.

Kako pružiti pomoć kod ujeda insekata?

- Kao specifične letnje povrede, na sledećem mestu se nalaze ujedi insekata. Kod dece koja imaju alergijske manifestacije nakon ujeda insekata (pčela, osa, pauk...), može da dođe do ozbiljnih posledica, pa je potrebno da odmah odu kod najbližeg lekara. Međutim, ako dete nema alergijske reakcije, najčešće je dovoljno da se mesto uboda "obradi" samo lokalno - previje hladnim oblogama i namaže nekom antihistaminskom kremom (Phenergan, na primer). Kod manifestacije većih otoka, otežanog disanja i pomućenja svesti - obavezan je pregled lekara.

Nadamo se da će "prva pomoć" dok ste na odmoru biti vezana samo za odlazak do najbliže prodavnice po sladoled kada se vaše dete rasplače zbog pada ili zato što se udarilo. Ali, čak i ako dođe do bilo kakve povrede, ne dozvolite da vas obuzme panika. Najpre umirite dete, pružite mu prvu pomoć, a potom idite do najbližeg pedijatra.