Dečacima je zabranjena upotreba igračaka ''za devojčice'', iz straha roditelja da će to uticati na njihovu orijentaciju i razvoj. Društvo danas toleriše devojčice koje se igraju autićima ili pokazuju zainteresovanost za fudbal, ali dečaci bivaju obeshrabreni ukoliko ih zanimaju lakovi, frizure, lutke...

Bebe su ranije bile oblačene u bele kombinacije, a pastelne boje pojavile su se tek dvadesetih godina. Sa pojavom boja, ružičasta je bila određena za dečake jer je intenzivnija, a plava u nežnim nijansama bila je za devojčice.

''Iako igra izgleda kao nešto banalno, radi se o biološkom nagonu koje se javlja kod dece urednog razvoja i predstavlja glavni način učenja i komunikacije'', objašnjava psiholog Sanja Ivanušević Grgas, praktičar terapije igrom. 

Pročitajte i... Dete i sport: Vežbanje kroz igru

''Ako deci damo priliku, bez prenošenja svojih očekivanja ili zabranjivanja, vidljiva posledica će biti rušenje stereotipa'', nastavlja psiholog, dodajući da korišćenje raznolikih i drugom polu namenjenih igračaka, nema veze sa negativnim uticajem na razvoj deteta nego mu itekako doprinosi.

Kognitivna istraživanja pokazuju da sve bebe vole plavu boju. Prema skupljenim rezultatima ovih istraživanja, većina beba birala je plavu igračku, dok su sklonost ka ružičastim devojčice pokazivale tek oko druge godine.

Kontrola i ograničavanje načina igre, jednako je kao i da odrasloj osobi pokušamo narediti šta da misli i govori. Svako dete bi trebalo da ima pravo zaroniti u svet mašte i igrati se kako i sa čime želi.

''Podela igračaka na muške i ženske decu sputava u igri, a time i ograničava razvoj veština, interesa i talenata'', zaključuje Ivanušević Grgas.

''Zabrana igre lutkama može imati negativne posledice na razvoj, poput stvaranja osećaja nesigurnosti i loše slike o sebi. Iako se u vrtićima igračke ne dele na muške i ženske, deca ih svejedno tako doživljavaju'', izjavljuje vaspitačica Marina Kubinčan Gruičić.