U makrobiotičkoj ishrani je preporučljiva upotreba organski uzgajanih namirnica - bez pesticida, veštačkog đubriva, hormona... nikako genetski modifikovanih. Preporučuju se lokalne sezonske namirnice: žitarice, mahunarke, soja, povrće, alge... Izbegava se upotreba mlečnih proizvoda, mesa i mesnih prerađevina, kao i jaja, ali i paprike, krompira, paradajza, plavog patlidžana, špargle, spanaća, avokada, cvekle, tikvica... Isključuju se slatkiši, gazirani sokovi i citrusno voće.

Sadržaj bazične makrobiotikeUključuje prirodnu nerafinisanu hranu, bogatu esencijalnim masnim kiselinama, a siromašnu zasićenim mastima. Bazična makrobiotička ishrana sadrži:- 50 odsto integralnih žitarica (pšenice, ječma, raži, kukuruza)- 25 odsto sezonskog povrća (Važno je da se redovno konzumiraju: brokoli, karfiol, kelj i bela repa, a da se povremeno uzimaju: pečurke, celer, zelena salata. Trećina povrća se jede u sirovom stanju, dok se ostatak priprema na pari, kuvanjem, pečenjem ili dinstanjem)- 10 odsto proteinske hrane: soja, riba, mahunarke- 5 odsto algi i drugih jestivih biljaka iz mora- 5 odsto supa- 5 odsto voća, koštunjavog voća, zrnevlja i sokova

Makrobiotička ishrana je bogata vlaknima, mineralima i vitaminima, a siromašna holesterolom i zasićenim masnim kiselinama. Voće je manje zastupljeno - prednost ima sezonsko i lokalno. Hrana može da se zasladi sirupom od žutog pirinča ili ječmenim sladom, a posoli morskom solju. Preporučuju se nerafinisana biljna ulja, a od začina - tamari, sojin sos.

Ne preporučuje se deci

Striktna makrobiotička ishrana se ne preporučuje deci, jer može da dovede do različitih nutritivnih deficita, posebno proteina, odnosno aminokiselina. Najnovija istraživanja pokazuju da bebe i deca na makrobiotičkoj ishrani - osim što unose manje kalorija - pate od manjka kalcijuma, gvožđa i cinka, kao i vitamina D, B6 i B12. To za posledicu može da ima deformitete kostiju i usporeno napredovanje.

Zaostajanje u rastu

Primećeno je da je zaostajanje u rastu najizraženije u uzrastu od osam do četrnaest meseci. To potiče od ishrane siromašne mastima i proteinima, ali i zbog smanjenog unošenja vitamina B12, kao i vitamina D i gvožđa. Takođe, moguće je zaostajanje u motornim veštinama i govoru.

Odojčadi koja je na makrobiotičkoj ishrani, prva nemlečna hrana uglavnom bude kaša od povrća, žitarica i susamovog semena. Kao kompromisnu varijantu, mnogi nutricionisti predlažu uzimanje 100-150 grama masne ribe nekoliko puta nedeljno. Osim toga, deci je dozvoljeno da piju mleko.

Prim. dr Jasminka Komnenović, pedijatar-nutricionista