Naziv jednojajčani i dvojajčani blizanci je izveden iz načina začeća.

Jednojajčani blizanci nastaju iz jedne jajne ćelije, oplođene jednim spermatozoidom. Tokom prvih 14 dana dolazi do dalje podele, na dva jednaka dela.

Faktori koji povećavaju verovatnoću blizanačke trudnoćeVišeplodni fetusi najčešće nastaju u programu lečenja neplodnosti (indukcija ovulacije, inseminacija, vantelesna oplodnja). Prilikom uzimanja lekova za stimulaciju ovulacije, stvara se više jajnih ćelija, koje mogu da budu oplođene u isto vreme. Interesantan je podatak da se verovatnoća povećava sa godinama žene (često se dešava ženama u kasnim tridesetim). Genetska predisponiranost je takođe značajan faktor.

Neki jednojajčani blizanci dele istu posteljicu, ali obično rastu unutar različitih amnionskih šupljina (prostor unutar materice u kom se nalazi fetus, koji je pupčanikom povezan sa posteljicom i okružen amnionskom tečnošću - plodovom vodom). U retkim slučajevima, jednojajčani blizanci dele jednu amnionsku šupljinu. Uvek su istog pola i iste krvne grupe. Identični geni objašnjavaju njihovu sličnost.

Za razliku od njih, dvojajčani blizanci dele samo pola svojih gena. Dvojajčani blizanci nastaju iz dve ili više jajnih ćelija. Na ultrazvučnom pregledu se zapaža da se razvijaju u zasebnoj posteljici i amnionskoj šupljini. Mogu da budu različitog pola, i da imaju različitu krvnu grupu. Smatra se da je rođenje jednojajčanih blizanaca slučajan fenomen, a dvojajčanih rezultat većeg broja ovulacija. Verovatnoća za ovu trudnoću je nešto veća, i iznosi oko pet odsto.

Marija Jovičić, u saradnji sa dr Slavicom Vasiljević, ginekologom