Zašto sve više dece ima autizam? Stručnjaci objasnili "epidemiju" ovog poremećaja

U poslednjih deset godina broj dece s dijagnozom poremećaja iz spektra autizma (ASD) znatno je porastao. Prema podacima američkog CDC-a (Centar za kontrolu i prevenciju bolesti), danas jedno od 31 deteta ima dijagnostikovan autizam, što ga čini najčešćim neurorazvojnim poremećajem.

I stručnjakinja za neurodiverzitet dr Tereza Haskins ističe da današnje brojke ne pokazuju "epidemiju" autizma, nego napredak u prepoznavanju i dostupnosti pomoći: "Deca u ranjivim zajednicama ranije su bila zanemarena ili pogrešno dijagnostikovana jer nisu imala pristup kvalitetnim procenama", dodajući da su danas i roditelji i stručnjaci bolje edukovani, prenosi Parents.

Dodaje i da je pogrešno upoređivati statistike iz prošlosti s današnjim podacima jer su se dijagnostički kriterijumi promenili. Danas se autizam češće dijagnostikuje i kod dece koja bi u prošlosti dobila dijagnozu ADHD-a, govorno-jezičkih poremećaja ili opsesivno-kompulsivnog poremećaja.

Klinički psiholog i stručnja za autuzam dr Ajvi Čong objašnjava da autizam nastaje kombinacijom genetskih i uticaja iz okoline.

"Istraživanja pokazuju da između 60% i 90% slučajeva autizma ima genetsku komponentu, ali ne postoji jedan 'autistični gen'. To je kompleksan sklop više gena koji zajedno sa uticajem spoljašnjih faktora mogu povećati rizik".

Neki od faktora koji mogu da imaju ulogu su starost roditelja, trudnički dijabetes, izloženost zagađenju vazduha, niska porođajna težina i komplikacije pri porođaju.

Umesto da porast broja dijagnoza doživljavamo kao razlog za zabrinutost, stručnjaci savetuju da ga vidimo kao znak napretka. Sve više dece dobija pravovremenu pomoć, a i odrasli koji celog života nisu razumjeli svoja iskustva sada imaju priliku da dobiju odgovore.

Kako kaže Udi: "Autizam nije bolest koju treba izlečiti. To je način na koji mozak funkcioniše – deo ljudske raznolikosti koji je oduvek bio tu".

BONUS VIDEO:

(miss7mama.24sata.hr/Yumama/Nataša Zlatković)