Genetika je čudesna stvar, a već od 'malih nogu' možemo da primetimo od koga su deca nasledila crte lica, boju kose i očiju, ali i karakter. Međutim, postoje i neke bolesti za koje možemo da okrivimo mamu i tatu, tvrde američki genetičari.
Izdvojili su četiri neočekivanih zdravstvenih stanja koje možemo da nasledimo od roditelja:
Visok holesterol
Za visok holesterol ljudi obično krive svoju ishranu, ali u nekim slučajevima je ona isključivo genetski uslovljena.
"Otprilike 1 od 500 osoba ima genetsku mutaciju koja rezultira stanjem koje se zove porodična hiperholesterolemija i izložena je je riziku od prevremenog srčanog i moždanog udara", ističu stručnjaci.
Genetska mutacija sprečava ljude sa porodičnom hiperholesterolemijom da normalno metabolizuju holesterol pa se on nakupi u njihovoj krvi.
"Mogli biste da jedete vegansku hranu i da trčite maraton, ali i dalje imate visok nivo holesterola zbog ove nasledne osobine", tvrde stručnjaci.
Rak dojke
Kada razmišljamo o porodičnoj istoriji raka dojke, obično se fokusiramo na žensko nasleđe. Ali mutacija BRCA1 ili BRCA2, za koje je poznato da povećava rizik od raka dojke i jajnika, možemo da nasledimo od bilo kog roditelja.
"Muškarci koji imaju mutaciju BRCA1 ili BRCA1 možda nikad neće razviti rak dojke jer je on kod muškaraca redak, ali oni mutaciju mogu da prenesu na svoju ćerku. Tada žensko dete ima veći rizik da razvije određene vrste raka u odnosu na opštu populaciju. Muškarci koji nasleđuju te mutacije izloženi su većem riziku od raka prostate i pankreasa", kažu stručnjaci.
Dijabetes kod mladih
Dijabetes je poput visokog holesterola. Obično je određen složenom kombinacijom genetskih i okolnih faktora, ali istraživanja pokazuju da čak pet odsto mladih pokazuju znakove te bolesti iako nisu gojazni i redovno vežbaju. I ovde je problem u genetskoj mutaciji, odnosno o obliku dijabetesa koji su stručnjaci nazvali "Mody". Bez genetskog testiranja, mladim ljudima se često dijagnostikuje dijabetes tipa 2, što može dovesti do manje mogućnosti za uspešno lečenje.
Netolerancija na laktozu
Genetski poremećaj koji se zove kongenitalni nedostatak laktoze ili kongenitalna alaktazija, uzrokuje da bebe ne podnose laktozu, ali to je retko. Ipak, intolerancija na laktoru prilično je česta među odraslima. Prema podacima, oko 65 odsto ljudi ima smanjenu sposobnost da svari laktozu, šećer koji se nalazi u mleku.
"U opštoj populaciji, gen odgovoran za stvaranje laktoze, koja je potrebna za razgradnju šećera u mleku, postaje manje aktivan sa godinama. Ali kod nekih ljudi zbog genetske varijacije dolazi do održavanja netolerancije na laktozu", kažu stručnjaci.
(Yumama)